Ambasadori Francuske i Njemačke u Crnoj Gori An Mari Maske i Peter Felten u razgovoru za TVCG, ističu da sve strane u Parlamentu treba da se angažuju, jer blokiranje i bojkot nijesu način da se izađe iz parlametarne krize. Naglašavaju da ako smo u ćorsokaku ili nemamo vremena za neku odluku, uvijek je mudro pozvati treću stranu. U ovom slučaju, navode, Venecijanska komisija je snažan, pouzdan partner od povjerenja. Podsjetili su i na Jelisejski ugovor kojim su regulisali odnose između dvije zemlje i stavili tačku na višedecinijsko rivalstvo.
- Šta je Jelisejski sporazum značio za Francusku i Njemačku kada je potpisan i šta on predstavlja danas za dvije zemlje?
Maske: Jelisejski ugovor je, prije svega, zamišljen kao Ugovor o prijateljstvu koji je stavio tačku na višedecenijsko rivalstvo, pa čak i sukobe između naše dvije zemlje. Takođe, postavio je temelj za jačanje saradnje i bilateralnih odnosa radi unapređenja integracije u Evropsku uniju. Prošle su 62 godine otkako je ova veza uspostavljena i snažna je i dalje. U početku je to bila saradnja u obrazovanju, sportu, kulturi, formirana je Francusko-njemačka kancelarija za mlade, što je bilo važno za pomirenje i promociju dijaloga mladih naše dvije zemlje. Potom je taj odnos obogaćen saradnjom u oblasti ekonomije, u društvenim procesima, bezbjednosti, odbrani, osnažena je prekogranična saradnja i taj odnos je značajan i danas kroz Evropsku uniju. Bavimo se pitanjima današnjice i kroz dijalog nalazimo kompromise i rješenja, čak i ako dolazimo iz različitih oblasti djelovanja.
Felten: Iz Njemačke perspektive, sporazum je bio poklon jer je zaključen nekoliko godina nakon Drugog svjetskog rata. Njemačka je bila ta koja je počela rat i koja ga je donijela ne samo Francuskoj, već cijeloj Evropi i Crnoj Gori. Francuski narod došao je do nas i dva lidera, vizionara, Konrad Adenauer i Šarl de Gol odlučili su da prevaziđu prošlost, tako što su bili iskreni u vezi s prošlošću, donijeli izvinjenje, opraštanje i sklopili sporazum koji nam je pomogao da izvučeno lekcije iz prošlosti zarad bolje budućnosti.
- Kakvo je bilo iskustvo građana Njemačke i Francuske tokom perioda pomirenja?
Felten: Na političkom nivou, naše iskustvo je bilo takvo da se može postići više ako djelujemo zajedno, uključujući i napredovanje Evropske unije. Ta saradnja zapravo je korisna za obje strane i savršen je primjer koji pokazuje da je Putinova vizija svijeta gdje u međunarodnim odnosima jedan gubi, drugi dobija, potpuno pogrešna. Dali smo pozitivan primjer i dokazali svijetu da to funkcioniše.
Kada je riječ o ličnom nivou, a govorim i o sebi, građani u Francuskoj i Njemačkoj shvatili su da nema nekog razloga da ratuju jedni protiv drugih vjekovima. Bogatiji smo jer smo posjetili jedni druge, upoznali se, razgovarali, zajedno trgovali, učili jezike. To može da bude samo dobro, pozitivno i korisno za obje zemlje.
Maske: U političkom smislu, shvatili smo da uvažavamo iste vrijednosti, imamo iste principe, istu definiciju demokratije koja jača našu vjeru u budućnost i vjeru u Evropsku uniju. Kada govorim o svom ličnom iskustvu, prisjećam se odrastanja. Njemački jezik bio je prilično popularan kod mojih školskih drugova. Putovali smo u Njemačku kako bi naučili njemački jezik. Poslije nekog vremena, grupa Tokio Hotel bila je veoma popularna među francuskim učenicama i time se promovisao njemački jezik, kao i njemačka kultura.
- Govoreći o iskustvima mladih u Njemačkoj i Francuskoj tokom perioda pomirenja, koliko je važno da mladi u našoj zemlji i regionu budu informisani i upoznati s onim što se dešavalo u prošlosti i kakva je uloga Regionalne kancelarije mladih za saradnju na Zapadnom Balkanu (RYCO)?
Maske: Osnovna ideja osnivanja Francusko-njemačke kancelarije za mlade bila je da promoviše dijalog između mladih, kako bi mladi ljudi iz Njemačke i Francuske prevazišli predrasude, bolje se upoz-nali, bolje razumjeli jer je to važno za pomirenje. Tokom tog perioda i funkcionisanja Kancelarije, vidjeli smo da te predrasude nestaju, vraća se povjerenje, shvata se prošlost i zajedno se planira budućnost i Francusko-njemačka kancelarija za mlade doprinijela je pomirenju između naša dva naroda. Regionalna kancelarija mladih za saradnju Zapadnog Balkana (RYCO) osnovana je po istom modelu i nadamo se da će postići iste rezultate.
Felten: S jedne strane, potrebno je više političkog napora da se dođe do zajedničkog shvatanja prošlosti, a s druge strane, važan je i rad s mladima. Francusko-njemačka kancelarija za mlade uradila je veliki posao. Tako se i u okviru Berlinskog procesa došlo na ideju da se nešto slično formira i za region Zapadnog Balkana, a to je RYCO. Mislim da ta Kancelarija radi veoma dobar posao. Blisko sarađujemo s njima u Crnoj Gori. Sviđa nam se Program Super škole, koji okuplja škole i učenike iz različitih zemalja Zapadnog Balkana. Sviđa mi se Fond za kulturu mladih, koji manje-više isto radi za umjetnike i umjetničke radnike. I veoma mi se dopada najnovija inicijativa Kancelarije u Crnoj Gori da okupi parlamentarne političke grupe kako bi podržale pomirenje. Sve to zajedno veoma bi doprinijelo prevazilaženju negativnog narativa kako bi se zajedniči shvatila prošlost.
- S kakvim izazovima se suočavaju Francuska i Njemačka kada govorimo o miru i stabilnosti u ovom trenutku i kakva je uloga Evropske unije danas u globalnim izazovima?
Maske: Naše dvije zemlje suočavaju se sa istim izazovima kao i cijeli svijet koji je ušao u novu eru. Međunarodna pravila se manje poštuju i neke svjetske sile raznim podjelama žele da situaciju okrenu u svoju korist. To su sile koje ne žele da igraju prema pravilima saradnje. Predsjednik Makron je kazao da postoji trostruki poremećaj u odnosima: strateško-tehnološki, politički i filozofski, koji polazi od pretpostavke da su međunarodni odnosi igra bez pobjednika. Dakle, kada su pobjednici, oni su nužno gubitnici, jer ne mogu svi pobijediti. Ali to za Evropsku uniju ne važi. Dokaz za to je da Evropska unija postoji. Ona je rezultat ideja velikih humanista, političara, vizionara, i mi smo tu, snažni, kako bi se suprotstavili novim izazovima. Moramo da gledamo u budućnost i da uzmemo u obzir sve, razmišljajući o multilaterlanoj vladavini.
Felten: Naše zemlje su, pojedinačno, prilično male u poređenju s Rusijom, Kinom, Sjedinjenim Državama. Zato je važno da ne dozvolimo da nas razdvoje određene sile, koje bi možda željele da oslabe Evropsku uniju. Moramo još tješnje sarađivati i biti agilniji. Moramo ojačati naše odbrambene sposobnosti, ali i predstaviti se kao privlačan partner, što i jesmo. Ako uzmemo u obzir ekonomsko tržište, ono je u Evropskoj uniji znatno veće od onog u Sjedinjenim Državama. Dakle, u tom pogledu, kao i u mnogim drugim aspektima, mi smo atraktivni i partner smo na kojeg može da se računa.
- Kada govorimo o globalnim izazovima, jedno od njih je i pitanje uspona desničarskih partija, što je primjetno u Evropi posljednjih godina. Šta je razlog?
Felten: Prije svega, moramo napomenuti da je to rezultat demokratskog procesa. Snaga tih partija u parlamentima proizilazi iz odluka birača. Sigurno postoji niz razloga zašto birači donose takve odluke, poput opšteg osjećaja nesigurnosti i nepronalaženja odgovora na izazove s kojima se svijet suočava, počevši od COVID-a, pa klimatskih promjena i drugih. Tu je i relativno novi fenomen hroničnih laži, dezinformacija, lažnih vijesti, govora mržnje, koje vidimo na portalima i društvenim mrežama. Imate i fenomen da pojedine strane sile, finansijskim i propagandnim naporima pokušavaju da instrumentalizuju neke političke partije kako bi oslabili i destabilizovali naša društva.
Dakle, to je čitav skup stvari. Mi ne zaboravljamo svoju prošlost. Upravo su ekstremno desno orjentisani političari, nacisti, donijeli rat u Njemačku i cijelu Evropu. Nacisti su počinili Holokaust, kada je ubijeno šest miliona Jevreja. Želim da podsjetim da se 27. januara obilježava Međunarodni dan sjećanja na Holokaust i 80 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic, koji je pokazao svu nehumanost, jer su počinjena zvjerstva prema cijelom svijetu. Mi smo kroz naš Ustav, zakonondavstvo postavili određene crvene linije kada je riječ o antisemitizmu, rasizmu, ksenofobiji, govoru mržnje, kleveti i tako dalje. Naše službe se trude da prate da političke partije djeluju u tom ustavnom i zakonskom okviru.
Maske: Demokratije se propituju kada se govori o prosperitetu, društvenom napretku i destabilizujuće sile nude razna obećanja i laka i jednostavna rješenja, kako bi se vratili imperijalistički impulsi i poremetio svijet. Evropa ima snažno jezgro, ima jaku strukturu da se suprotstavi tim agresijama. Ipak, moramo uzeti u obzir te elemente, moramo da saslušamo građane i ne smijemo zanemariti Moramo da slušamo preokupacije ljudi. Ne treba da zanemarimo ovo, već da sve uzmemo u obzir kada gradimo budućnost Evrope.
- Francuska i Njemačka podržavaju put Crne Gore ka Evropskoj uniji, pa kako vidite trenutnu političku situaciju u Crnoj Gori i činjenicu da je parlament u blokadi, da opozicija ne dozvoljava održavanje sjednica Skupštine tvrdeći da parlamentarna većina krši Ustav time što je preuzela nadležnosti Ustavnog suda u slučaju odlaska u penziju sutkinje Dragane Đuranović?
Felten: Iz perspektive partnera koji zaista želi da Crna Gora napreduje ka EU, tužno je vidjeti ono što se dešava posljednjih sedmica. Mislim da se dogodilo previše stvari koje se, sa stanovništva ustavnosti, u najmanju ruku dovode u pitanje.
Maske: Mislim da su vladavina prava i poštovanje pravnog okvira jedne zemlje ključni zahtjevi za sve zainteresovane strane u zreloj demokratiji. Parlament je kamen temeljac demokratije, mjesto gdje se vode debate, iznose argumenti, vode čak i sporovi, ali na demokratski način, uz poštovanje. To je mjesto gdje se pronalaze rješenja, bilo kompromisom ili glasanjem, ali to funkcioniše samo ako se sve strane aktivno i iskreno angažuju u procesu. Koliko znam, svi akteri u Parlamentu dijele isti zajednički cilj – Crna Gora u Evropskoj uniji, tako da se od svih očekuje da se ponašaju u skladu s tim.
Felten: Dodao bih i da sve strane u Parlamentu treba da se angažuju jer blokiranje i bojkot nijesu način. Druga dimenzija je poštovanje parlamentarizma. To znači da su pred Crnom Gorom velike reforme koje se odnose na svakodnevni život građana. Dakle, potrebno je vrijeme da se Zakoni analiziraju da se transparentno radi na njihovim tekstovima i mislim da bi Skupština trebalo da izdvoji vrijeme da se ti Zakoni temeljno analiziraju. To je, zapravo, demokratija. Samo da naglasim i da ono što se očekuje od svih zainteresovanih strana, koje ozbiljno razmišljaju o putu Crne Gore ka EU, da se ponašaju u skladu s tim.
- Jedan od prijedloga izaska iz ove krize je i da se zatraži mišljenje Venecijanske komisije o ustavnoj nadležnosti. Vidite li neko drugo rješenje izlaska iz te krize?
Maske: Kada smo u nekom ćorsokaku ili nemamo vremena za neku odluku, uvijek je mudro pozvati treću stranu. U ovom slučaju, Venecijanska komisija je snažan, pouzdan partner od povjerenja, ali njena intervencija ne bi oslobodila Crnu Goru od preuzimanja odgovornosti.
Felten: Venecijanska komisija je institucija od povjerenja, ali ona ne donosi presude. Ona daje mišljenja i time neće crnogorske političke aktere osloboditi odgovornosti. Mislim da bi bilo odgovorno, pre-ma Ustavu, da sada svi politički akteri naprave korak unazad i razmisle šta mogu da urade u skladu s Ustavom, ali ne pokušavajući da taj akt koriste za lične ili partijsko-političke interese, već za jačanje poštovanja Ustava i Ustavnog suda. Crnogorski Ustav nije perfektan dokument, ali čak i najsavršeniji Ustav ne garantuje funkcionisanje demokratskog poretka. Za to su potrebni demo-kratski političari koji bi poštovali Ustav i vladavinu zakona.
- Koji su ključni izazovi pred Crnom Gorom na putu ka Evropskoj uniji i vjerujete li da su sve članice parlamentarne većine, kao i opozicija zaista odlučni u tome da ispune sve što je neophodno kako bi Crna Gora postala naredna članica Evropske unije?
Maske: Glavni izazovi ostaju Poglavlja 23 i 24, jer funkcionalna vladavina prava, pravosudni sistem, efikasna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, garancija svih zakonskih okvira, to je ono što podrazumijeva funkcionalnu demokratiju, što će primorati ljudi da vjeruju institucijama.
Dakle, Poglavlja 23 i 24 su glavni izazov, ali ne samo donošenje pravnog okvira već i implementacija. Takođe, očekuje se napredak izborne reforme, koja je dio tih Poglavlja, potom i dobrosusjedski odnosi. A što se tiče parlamenta, hoću da naglasim, koliko znam, svi akteri u Parlamentu dijele isti cilj, a to je Crna Gora u EU. Zato se od svih očekuje i da se ponašaju u skladu s tim.
Felten: Ponekad je mudro uzeti u obzir i spoljnu perspektivu. Dakle, iz te perspektive, mislim da je svim političkim akterima, koji istinski žele da Crna Gora što prije uđe u Evropsku uniju, preporučljivo da izbjegavaju sve što bi moglo da izazove sumnje kod partnera, članica Unije. Kada je riječ o pristupanju, pravila igre su takva da sve članice na kraju moraju da odobre učlanjenje kandidata. To bi bilo mudro izbjegavati, kao što bi bilo mudro i Crnu Goru predstaviti kao stabilnu državu i zrelu demokratiju. A posljednjih sedmica, Crna Gora, u tom pogledu, nije izgledala previše dobro.
- Činjenica je i da je zaštita životne sredine jedna od važnih stavki na putu Crne Gore ka Evropskoj uniji. Gdje je Crna Gora danas kada govorimo o Poglavlju 27 i zaštiti životne sredine i šta je neophodno uraditi kako bi bila spremna da zatvori to Poglavlje?
Maske: Uz poglavlja 23 i 24, Poglavlje 27 jedno je od najizazovnijih u pregovorima za članstvo u EU. To je izazovno jer ima mnogo zakona koje treba usvojiti, i ne samo to, već je potrebno i mnogo finansijskih investicija. Ne i manje važno jer promjena načina razmišljanja. To je možda i najtežio dio. Sjećam se u Francuskoj je bilo potrebno puno vremena da se stanovništvo edukuje da ne baca kabaste, polomljene stvari u prirodu, opušte ili druge vrste otpada, potom da počne selektivno sortiranje otpada, recikliranje. Dakle, to je najteži dio, ali nema sumnje da Crna Gora to može. Postoji više od 250 kriterijuma za zatvaranje tog Poglavlja, od zaštite prirode, biodiverziteta, pa do upravljanja otpadom i vodama i borbe protiv ekološkog kriminala, kao i edukacije. To je puno stvari koje treba da uradite. Znam da je gotovo polovina zakona usvojena, ali daleko ste od implementacije. Zbog toga, Francuska veoma podržava Crnu Goru ekspertizom i uz pomoć Francuske agencije za razvoj. Razni su projekti, od zaštite od eko-kriminala, preko upravljanja otpadom, do edukacije i pune podrške Crnoj Gori na ovom putu.
Felten: Usvojeni su dobri zakoni, ali kada putujete po zemlji, vidite da mnogo toga mora da se uradi. Promjena načina razmišljanja stanovništva je proces koji bi mogao da potraje gotovo cijelu generaciju. Volim nacionalni park Skadarsko jezero, pa sam itekako svjestan koliko bi bilo važno da se konačno počne graditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici. I zaista se nadamo da će političari doći do hrabrog zaključka, i početi da ga grade, tim prije što je za taj projekat na raspolaganju toliko bespovratnih sredstava iz EU, a dostupni su i povlašćeni zajmovi Njemačke razvojne banke, KfV i željeli bi da se to iskoristi. Njemačka već nekoliko godina podržava i Solanu-Ulcinj i tu su uložena sredstva EU i civilnog društva Njemačke. Zaista se nadamo da će Vlada Crne Gore i opština Ulcinj konačno donijeti odluku o formiranju održive upravljačke strukture za Solanu, jer je to i završno mjerilo u Poglavlju 27.
- Koliko su obrazovanje i medijska pismenost važni za jedno društvo?
Felten: Informacije preuzete s interneta i društvenih mreža sve više utiču na javno mnjenje. To je dobro jer se određeno mišljenje formira uz pomoć više izvora informacija, ali, s druge strane, postoje i zlonamjerni akteri koji te kanale ciljano zloupotrebljavaju kako bi širili dezinformacije, govor mržnje, laži, klevete i moramo se boriti protiv toga. Zato od velikih medija i portala očekujemo da preuzmu odgovornost. Ipak, svako treba da bude u stanju da razlikuje pouzdane od nepouzdanih informacijae, a rješenje za to je obrazovanje, koje počinje u porodici, pa u školi, na univerzitetu i, zapravo, svi imaju ogromnu odgovornost kada je riječ o medijskoj pismenosti. Nadam se da će in-stitucije u svim našim zemljama moći da preuzmu ovu odgovornost.
Maske: Značaj novinarskog posla sada je važniji nego ikada, jer su bitni njihovi standardi rada, objektivno izvještavanje kroz više uglova, provjeravanje činjenica i odgovornost prema javnosti. To je veoma važno i zato se novinari moraju podržati kako bi radili hrabro i predano i moraju biti zaštićeni, kako ne bi bili pod pritiskom i na udaru dezinformacija, koje su, nažalost, svuda oko nas.
Izvor: RTCG
