Takmičenje između dvije zemlje sve otvorenije na polju čipova i druge visoke tehnologije, a pominje se i mogućnost rata
Do govora koji bude održao sledeće nedelje u Kapitolu šef Bijele kuće Džozef Bajden posvetiće Rusiji i Kini da bi istakao značaj rivalstva između Amerike i ove dvije zemlje.
Bajden će se u utorak pojaviti pred članovima oba doma Kongresa u redovnom godišnjem obraćanju. Govor o stanju nacije je prilika za predsjednike da istaknu dostignuća i planove, a kako saznaje list iz Hongkonga „Saut Čajna morning post”, Bajden će u svom govoru podvući da Rusija i Kina predstavljaju „izazov” za SAD.
Biće to dva dana nakon što se američki državni sekretar Entoni Blinken u Pekingu bude susreo s kineskim zvaničnicima. Tokom ove službene posete dvije delegacije će se dotaći brojnih problema koji opterećuju kinesko-američke odnose.
General Majk Minihan, komandant Vazdušnih snaga američkog ratnog vazduhoplovstva, predvidio je da će SAD i Kina zaratiti zbog Tajvana 2025, objavio je nedavno En-Bi-Si njuz. Već se vodi carinski rat između dvije najjače svjetske ekonomije, koje se takmiče i za prevlast u proizvodnji čipova i vještačke inteligencije, kao i za prvenstvo u Indopacifiku.
Si-En-En prenosi da vašingtonski zvaničnici s vlastima u Manili dogovaraju da, pored postojećih pet, otvore još četiri američke vojne baze na Filipinima. Nove baze Pentagona u Južnom kineskom moru nalaziće se 320 kilometara južno od Tajvana.
Od ruskog napada na Ukrajinu, u Vašingtonu se sve češće prognozira da će Kina izvršiti invaziju na Tajvan, nad kojim Peking nema kontrolu, ali ga smatra dijelom svoje teritorije. Zvanična američka politika prema tom delu svijeta je „strateška dvosmislenost”, koja podrazumijeva da se vašingtonski funkcioneri ne određuju jasno, ali je Bajden to promijenio izjavom da bi poslao vojsku da brani Tajvan u slučaju kineske invazije.
Vašingtonska spoljnopolitička i bezbjednosna elita vjeruje da je Kina jedina zemlja koja bi mogla da ugrozi američku ekonomsku i geopolitičku prevlast u svijetu. Kao i administracija Donalda Trampa, i Bajdenova vlada je u žižu spoljnopolitičkog i bezbjednosnog interesovanja stavila konfrontaciju s velikim silama, posebno s Kinom. Bajden je predočio partnerima širom planete, a posebno transatlantskim saveznicima, da očekuje da se tokom kinesko-američkog obračuna nedvosmisleno svrstaju na američku stranu.
Iako Evropska unija nije oduševljena zaoštravanjem odnosa da ne bi ugrozila ekonomske veze s Pekingom, NATO je 2021. ipak prvi put označio Kinu kao „izazov za međunarodni poredak zasnovan na pravilima” i kao bezbjednosnu prijetnju po Zapad. Generalni sekretar Sjevernoatlantske alijanse Jens Stoltenberg naglasio je tada da Peking vojno jača i osnažuje nuklearno naoružanje.
„Kina nam se približava, masovno investira u Africi i ulaže u našu kritičnu infrastrukturu”, kazao je Stoltenberg, podsjećajući da Peking u okviru inicijative „Pojas i put” (novi put svile) kreditira i gradi infrastrukturu i u pojedinim evropskim članicama zapadnog vojnog saveza.
Prošle godine NATO je otišao korak dalje i u svojoj strategiji označio Kinu kao „sistemski izazov za transatlantsku bezbjednost”.
O značaju koji Amerika pridaje takmičenju s Pekingom svedoči i to što je s Velikom Britanijom i Australijom 2021. formirala novi bezbjednosni savez Aukus, koji će suzbijati kineski uticaj u Jugoistočnoj Aziji. Trampova vlada je povećavala tarife na uvoz kineske robe, što je pokrenulo recipročne mjere i dovelo do trgovinskog rata. Uprkos pregovorima, carine su ostale i za vrijeme Bajdenove administracije.
Borba za dominaciju vodi se i preko „Huaveja”, kojem je Vašington onemogućio da uvodi 5G mrežu u SAD. Prema objašnjenju američke vlade, kompanija iz Šenžena predstavlja sigurnosnu prijetnju jer bi mogla da nadzire Amerikance za račun kineske vlade. Trampova administracija je pritiskala i ostale zemlje da otkažu saradnju s „Huavejom”, dok je, kako saznaje „Fajnenšel tajms”, Bijela kuća ove nedjelje zabranila američkim kompanijama da izvoze tehnologiju pomenutom kineskom IT gigantu.
Kad su se tokom epidemije virusa korona poremetili lanci snabdijevanja, postalo je jasno koliko su SAD i Kina zavisne od uvoza čipova s Tajvana. Iako su i same proizvođači poluprovodnika, bez kojih je nezamislivo da funkcioniše bilo šta – od telefona, preko automobila, do oružja – Amerika i Kina zaostaju za Tajvanom, daleko najvećim proizvođačem na svijetu. Mogući sukob na Tajvanu podstakao je obije zemlje da ubrzaju razvoj domaće tehnologije na ovom polju, pa je Bajdenova administracija prošle godine objavila da će subvencionisati američku proizvodnju čipova sa 52 milijarde dolara.
Vašington je prošlog oktobra zabranio američkim kompanijama da u Kinu izvoze tehnologiju za proizvodnju čipova, a sad je u to ubijedio i pojedine saveznike. Kako saznaje „Volstrit džornal”, i japanska i holandska vlada uskoro će svojim kompanijama zabraniti izvoz pomenute tehnologije u Kinu.
Izvor: Politika
