Šef evropske diplomatije Žozep Borelj izrazio je očekivanje da bi političke partije trebalo da postignu konsenzus kako bi Crna Gora ubrzala put ka Evropskoj uniji, navodeći da država treba da ispuni privremena mjerila u dva ključna poglavlja.
”Ovo uključuje neophodna imenovanja u pravosuđu, ali nije ograničeno samo na njih”, rekao je on.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Borelj je ponovio stav da “Rusija mora smjesta i bezuslovno da prekine svoju vojnu agresiju i da povuče sve svoje snage i vojnu opremu s ukrajinske teritorije unutar njenih međunarodno priznatih granica”.
Premijer Grčke je nedavno rekao da zemlje ZB mogu očekivati ulazak u EU tek 2033? Da li se slažete sa tom prognozom i da li ste svjesni kakve geopolitičke posljedice ta perspektiva može da ima?
Čvrsto vjerujem da je pristupanje Zapadnog Balkana Evropskoj uniji u našem zajedničkom interesu i da će geopolitički osnažiti i EU i region. Pristupanje EU je proces zasnovan na zaslugama. Svaka zemlja kandidatkinja treba da ispuni standarde i pravila koja podržavaju osnovne vrijednosti EU i jednako se primjenjuju na sve zemlje članice. Uslovi su jasni i na kandidatima je da ih ispune. Zato je teško postaviti bilo kakav precizan vremenski okvir, pošto je proces u velikoj mjeri u rukama naših partnera.
Može li Crna Gora da se nada brzom napretku u integracijama, odnosno dobijanju završnih mjerila za 23 i 24 i zatvaranju spremnih poglavlja, ako do kraja ljeta izabere sudije Ustavnog suda, članove Sudskog savjeta i vrhovnog državnog tužioca?
Sa svim otvorenim pregovaračkim poglavljima i tri privremeno zatvorena, Crna Gora je, od zemalja kandidatkinja, najviše napredovala u ovom procesu. Za prelazak u naredne faze pristupnog procesa i ubrzavanje tempa, Crna Gora treba da ispuni privremena mjerila za vladavinu prava prema poglavljima 23 i 24. Ovo uključuje neophodna imenovanja u pravosuđu, ali nije ograničeno samo na njih. Ono što je potrebno učiniti je transparentno, dobro poznato i moguće, pod uslovom da nova vlada uhvati zamah i u potpunosti se fokusira na popunjavanje kritičnih praznina, te da politički spektar radi zajedno, u konsenzusu, kako bi se krenulo naprijed na putu prema EU.
Potvrdili smo posvećenost evropskoj perspektivi ZB
Ako je prijem na kraju politička odluka koju donose države članice, a neke članice se protive širenju EU, kako je uopšte moguće proširenje bez reforme EU?
Evropski savjet je u više navrata potvrdio svoju nedvosmislenu posvećenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, uključujući Crnu Goru. Budućnost regiona je u EU.
Koliko je realna teorija da je Crna Gora zbog broja stanovnika lak zalogaj za EU te da bi EU mogla da primi Crnu Goru kako bi održala Zapadni Balkan u životu?
Crna Gora će biti spremna da se pridruži Uniji kada ispuni sve kriterijume za pristupanje. Nije stvar u veličini, već u spremnosti, i u tom kontekstu, u realizaciji ključnih reformi. A što se tiče nekih širih promišljanja, Crna Gora je po svojoj kulturi, geografiji, istoriji i težnjama evropska država, i njeno prirodno mjesto je u Evropskoj uniji.
Kako EU gleda na Otvoreni Balkan? EU zvaničnici kažu da mora biti inkluzivan, a Kosovo odbija da se priključi. Da li to znači da neće dobiti podršku EU?
Posvećenost lidera regionalnoj saradnji je suštinski element evropske perspektive Zapadnog Balkana i sastavni dio Procesa stabilizacije i pridruživanja. U potpunosti razumijem želju da se krene naprijed.
U isto vrijeme, proces koji uključuje čitav region Zapadnog Balkana je od suštinskog značaja.
U tom kontekstu, važno je da region napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, što je politička obaveza koju je preuzelo šest lidera regiona na samitu u Sofiji.
Kroz Ekonomsko-investicioni plan, u region donosimo značajne investicione mogućnosti. Sada je na regionu da ih dobro iskoristi tako što će ostvariti svoj puni ekonomski potencijal i uspostaviti zajedničko regionalno tržište zasnovano na pravilima EU.
Možete li očuvati jedinstvo u EU usljed najava nestašica gasa i moguće energetske krize koja bi to pratila?
EU je već prije nekoliko godina odlučila da se riješi fosilnih goriva, ali nakon toga se zavisnost o ruskim fosilnim gorivima čak i povećala kroz vrijeme. Putinov rat je ubrzao našu odlučnost da uspijemo u zelenoj tranziciji na obnovljive izvore čiste energije. Ubrzavamo energetsku tranziciju kako bismo postepeno ukinuli upotrebu fosilnih goriva. Rat je takođe jasno stavio do znanja da se ne možemo osloniti samo na jednog dobavljača, koji pri tom ne oklijeva da prirodne resurse koristi kao geopolitičko oružje, eksplicitno njima prijeti partnerima i selektivno smanjuje zalihe. Da pogledamo samo cifre: već danas je 12 država članica direktno pogođeno djelimičnim ili potpunim isključenjem ruskog plina. Očigledno je da Putin nastavlja da energente koristi kao oružje. Zajedno radimo na smanjenju energetske zavisnosti od Rusije: posljednjih nedjelja smo zabranili uvoz ruskog uglja i nafte, a sve više smanjujemo i uvoz gasa. I naravno, manje zavisnosti znači i manje novca za ratni budžet Kremlja.
Izvor: Vijesti
