Šesti međunarodni Festival književnosti “Ćirilicom” u organizaciji JU Narodna biblioteka Budva i Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore svečano je otvoren cinoć u Budvi, u Mediteranskom sportskom centru.
Otvarajući ovu kulturnu manifestaciju, predsjednik Opštine Budva, Milo Božović je istakao da ovaj festival okuplja, najčitanije pisce, pjesnike, esejiste, ali i eminentne naučnike, lingviste i teoretičare književnost naglašivši da festival postaje kulturni brend grada.
Međunarodni književni festival „Ćirilicom”, u organizaciji JU Narodna biblioteka Budve i Udruženja knjižara i izdavača Crne Gore organizuju po šesti put, okuplja i ove godine u našem gradu najčitanije pisce, pjesnike, esejiste ali i eminentne naučnike, lingviste i teoretičare književnosti iz zemalja u kojima se upotrebljava ovo dragocjeno pismo.
“Uvjerem sam da značaj ove manifestacije za Budvu, kulturni život grada i njenu turističku ponodu višestruk. Ova književna manifestacija, programski i organizaciono uklopljena u kulturno-turističku ponudu grada, zauzima kulturnu pozornicu između crkava nakon završetka pozorišnog festivala. Ostvarujući svoj cilj – očuvanje naše kulturne istorije i baštine, ovaj festival istovremeno postaje kulturni brend grada”, kazao je Božović.
On je dodao da festival „Ćirilicom” mora da skrene pažnju javnosti i otvori naučnu javnu debatu o milenijumski starom pismu na kojem su ispisani počeci pismenosti našeg naroda.
“Ustavom zagarantovana ravnopravnost ćirilice samo je slovo na papiru i, duboko sam uvjeren, rezultat je politike negiranja bića našeg naroda. Politike koja je u svojoj kratkovidosti bila spremna da ruši i temelje na kojima ovo društvo i država počivaju. Ćirilice je, nažalost, sve manje i u svijetu, i uprkos velikom broju ljudi u svijetu koji koriste ćirilicu, globalizacija predstavlja ogroman izazov za njeno očuvanje. Ćirilica je naše prvo pismo, pismo našeg naroda i njegove istorije i pismenosti ali i prvo pismo koje u školama uče naša djeca i koje ih uvodi u svijet knjiga i učenosti. Ćirilica je, preko prvih pisanih spomenika, postala i simbol naše duhovnosti. Ćirilično pismo je naša spona sa prošlošću, znak našeg raspoznavanja u porodici evropskih nacija i kultura. Pismo koje broji hiljadu godina na ovom prostoru, više nego bilo koja ideologija ili politika”, poručio je Božović.
