

Evropska unija (EU) očekuje od svih političkih aktera u Crnoj Gori, uključujući i opoziciju, da podstiču okruženje u kom civilno društvo može konstruktivno da učestvuje u procesima kreiranja politika.
To uključuje priznavanje organizacija civilnog društva kao legitimnih partnera i postupanje prema njima na takav način.
“Vijestima” su to rekli iz Evropske komisije (EK), odgovarajući na pitanja u vezi sa oštrim komentarima koje je bivši šef države Milo Đukanović iznio prošle sedmice na račun EU i nevladinog sektora, nakon što je nedavno odbačena krivična prijava protiv njega, njegove sestre Ane Đukanović i više drugih osoba za zloupotrebe tokom prodaje bivšeg državnog preduzeća “Telekom”.
Prijavu je, zbog zastare, odbacilo Specijalno državno tužilaštvo (SDT), a bila ju je podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja je Đukanovića, njegovu sestru i druge sumnjičila za zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i stvaranje kriminalne organizacije.
Đukanović je prošle sedmice rekao “Pobjedi” da je pokretanje postupka protiv njega “politikantski iskonstruisala osoba koja je svojevremeno imala potpisan ugovor sa EK”, koji je, tvrdi, “podsticao i veoma izdašno finansijski nagrađivao” podnošenje krivičnih prijava protiv nosilaca javnih funkcija u Crnoj Gori, navodeći da se radi o “nakaradnoj, suštinski neokolonijalnoj i bahatoj praksi EU (i svih drugih, velikih i moćnih) prema državama poput balkanskih”.
Upitani o navodima Đukanovića, iz EK su odgovorili da “EU ne komentariše komentare”.
“Uopšteno, Evropska unija podržava organizacije civilnog društva kao ključnu komponentu svake demokratske zajednice. Civilno društvo ima suštinsku ulogu u unapređenju transparentnosti, odgovornosti i učešća građana, unoseći različite glasove u javnu raspravu. Ovo pomaže da se osigura da kreiranje politika odražava potrebe i interese svih segmenata društva”, poručili su.
Podsjećaju da su temeljne reforme i vladavina prava ključni u procesu pristupanja EU.
“Kao dio završnih mjerila u okviru Poglavlja 23 (pravosuđe i temeljna prava) pregovora Crne Gore o pristupanju EU, Crna Gora treba da obezbijedi trajnu nezavisnost, odgovornost, profesionalnost, pristup pravdi i integritet pravosudnog sistema na svim nivoima. Ovo uključuje obezbjeđivanje da je pravosudni sistem slobodan i otporan na pokušaje neprimjerenog unutrašnjeg i spoljnog uticaja, u skladu s evropskim standardima i preporukama Venecijanske komisije”, rekli su iz EK.
Prema informacijama “Vijesti”, MANS je tražio od Vrhovnog državnog tužilaštva da preispita odluku specijalnih tužilaca, kojom je odbačena njihova prijava. Prijava je odbačena i protiv bivših predstavnika Telekoma Olega Obradovića, Eurofonda Veselina Barovića, Monte Adrije Damjana Hoste i Mađar Telekoma Tomaša Morvaia.
MANS je ocijenio da je rješenje o odbacivanju “zasnovano na paušalnim, proizvoljnim i neosnovanim navodima, sve u cilju nevršenja službene dužnosti i nepreduzimanja radnji provjera navoda iz krivične prijave, te da zadatak tužilaštva nije bio otkrivanje i procesuiranje za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti, već je tužilac tražio način da prijavljene oslobodi od krivičnopravnog progona”.
Prema nezvaničnim saznanjima redakcije, pritužbu vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću uputila je i Kancelarija zaštitnika imovinsko-pravnih interesa ocjenjujući da ne može biti zastare u slučaju poznatom kao afera “Telekom”, kao i da je postupajuća specijalna tužiteljka pogrešno utvrdila činjenično stanje i primijenila materijalno pravo i član 125 Krivičnog zakonika, koji tretira zastarijevanje krivičnog gonjenja.
Specijalna tužiteljka Ana Perović–Vojinović navela je u obrazloženju odluke da je zastara za dio krivičnih djela nastupila još prije 15 godina, dok su neka zastarjela prije nešto više od četiri.
U krivičnoj prijavi MANS-a (iz marta 2019. godine) Đukanovići i ostali terete se da su “kroz organizovanje kriminalne grupe, koristeći privredne i poslovne strukture Crne Gore, preko uticaja na izvršnu vlast obezbijedili da Vlada omogući “Mađar Telekomu” da po povoljnijim uslovima kupi akcije manjinskih akcionara i tako dođe u posjed dvije trećine akcija “Telekoma Crne Gore”, a što je bio uslov za kupovinu državnog paketa akcija kompanije”.
Govoreći o odluci tužilaštva da odbaci prijavu, Đukanović je kazao da je razlog što jedan broj nosilaca državnih funkcija ne donosi “na Ustavu i zakonima zasnovane odluke”, strah od neispunjenog očekivanja dijela javnosti, od odupiranja “besprizornom pritisku velikosrpskog nacionalizma i njegove crkvene, političke i medijske posluge u našoj državi”, te od “mentora demokratije” u regionu, nazvavši afere “Telekom”, “Prvi milion” i “Pandora papire” – “pamfletima” i “budalaštinama”.
Državna kompanija “Telekom” prodata je 2005. “Mađar Telekomu” za 114 miliona eura, od čega su tri miliona izdvojena za dotaciju otkupa akcija manjinskih akcionara.
“Mađar Telekom” je u decembru 2011. platio kaznu od 95 miliona dolara kako bi se poravnao sa Američkom komisijom za hartije od vrijednosti (SEC) zbog optužbi u građanskom i krivičnom postupku da je kompanija podmitila zvaničnike u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori kako bi dobila posao i isključila konkurenciju u oblasti telekomunikacija. U optužbama SEC-a navodi se da je “Dojče Telekom” preko svoje podružnice isplatio višemilionski mito crnogorskim zvaničnicima.
SEC je u januaru 2014. odustao od dokazivanja činjeničnih tvrdnji o korupciji u Crnoj Gori zbog “racionalizacije” postupka, a tražili su da se proces nastavi u slučaju slične korupcije u Sjevernoj Makedoniji, za koju su smatrali da će je lakše dokazati.
U aprilu 2015. crnogorsko tužilaštvo dobilo je dokumentaciju o aferi “Telekom” iz SAD-a. Od te godine, pa do početka 2019, specijalni tužioci objašnjavali su da čekaju prevod dokumentacije… Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, sad optužen za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i zloupotreba službenog položaja, tvrdio je početkom 2019. da Milo i Ana Đukanović nisu uključeni u malverzacije oko prodaje “Telekoma”.
Izvor: Vijesti