Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, u junu je bez posla bilo 5.800 visokoškolaca, od čega 303 magistra i 15 doktora nauka.
Podaci Zavoda pokazuju da je među nezaposlenim visokoškolcima najviše ekonomista (3.064) i pravnika (1.091). Iz Zavoda nisu odgovorili na pitanje koji se profili nezaposlenih visokoškolaca nalaze na njihovoj evidenciji.
Prorektor Univerziteta Crne Gore Veselin Mićanović kazao je za “Dan” da je problem što se nostrifikuje veliki broj diploma iz regiona i inostranstva, a uz to značajan broj studenata završava studije na privatnim fakultetima u državi.
Iz Ministarstva prosvjete “Danu” je nedavno saopšteno da broj podnijetih zahtjeva za priznavanje inostrane obrazovne isprave radi zapošljavanja u Crnoj Gori od početka 2022. godine do danas ukupno iznosi 2.519, od čega je oko 518 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava stečenih u regionu, dok je 2001 zahtjev za priznavanje inostranih obrazovnih isprava iz ostalih zemalja.
“Podaci o nezaposlenim visokoškolcima ne ukazuju na problem stečenih diploma na državnom univerzitetu, koliko na broj stečenih diploma na različitim visokoškolskim privatnim institucijama u zemlji i regionu. Broj nostrifikovanih diploma na godišnjem nivou je približan broju diploma stečenih u zemlji, ako ne i veći. Upisna politika Univerziteta Crne Gore zasnovana je na sagledavanju. Fakultetske jedinice UCG velikim dijelom školuju kadar za privredu, ali i za druge društvene i humanističke sfere djelatnosti u crnogorskom društvu. Ono čime se sa sigurnošću možemo ponositi jeste da su stručne kompetencije kadrova sa Univerziteta Crne Gore prepoznate na tržištu rada”, ističe Mićanović.
On je potvrdno odgovorio na pitanje da li je uvoz diploma iz regiona jedna od razloga što imamo veliki broj nezaposlenih visokoškolaca.
“Veliki broj diploma stečenih u inostranstvu, prije svega u zemljama regiona, znatno povećava broj visokoškolaca na birou rada. Sve reforme koje imaju za cilj unapređenje obrazovanja u naučnoj i stručnoj oblasti su dobrodošle. Na Univerzitetu Crne Gore prepoznajemo nove potrebe tržišta rada i shodno tome razvijamo nove studijske programe. U ovoj studijskoj godini, nakon višemjesečnih napora i ozbiljne pripreme, akreditovali smo studijski program Mehatronika na Mašinskom fakultetu i u toku je upis na taj studijski program, koji je upravo nastao kao odgovor na savremene potrebe tržišta rada”, kazao je Mićanović.
Iz Ministarstva prosvjete su nam rekli da je evidentno da je broj zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava u svrhu zapošljavanja svake godine veći.
“U postupku priznavanja inostrane obrazovne isprave u svrhu zapošljavanja može se utvrđivati, odnosno cijeniti: da li je ustanova koja je izdala diplomu priznata, odnosno akreditovana od strane nadležnog organa u zemlji u kojoj je stečena obrazovna isprava; sistem obrazovanja u zemlji u kojoj je stečena inostrana obrazovna isprava; trajanje i nivo, odnosno stepen obrazovanja bez upoređivanja obrazovnog, odnosno studijskog programa; vjerodostojnost obrazovne isprave, kao i druge okolnosti od značaja za priznavanje isprave radi zapošljavanja. U postupku priznavanja isprave donosi se rješenje na osnovu kojeg se priznata kvalifikacija upisuje u radnu knjižicu”, naveli su iz ministarstva.
Potrebna reforma
Odgovarajući na pitanje da li treba mijenjati Zakon o visokom obrazovanju kako bi se spriječila dalja hiperprodukcija diploma, Mićanović kaže da je potrebna ozbiljna reforma.
“Zakon o visokom obrazovanju je u proceduri izmjene i očekujemo njegovo usvajanje u skorije vrijeme. On je svakako osnov za ozbiljnu reformu visokog obrazovanja u svakom pogledu. Pretpostavljamo da će se usvajanjem novog zakona u značajnoj mjeri otkloniti slabosti postojećeg zakona”, rekao je Mićanović
