Pravo na pristup informacijama jedno je od osnovih prava, a jedino proaktivno objavljene informacije će smanjiti ćutanje administracije.
To je, tokom konferencije “Kako do boljeg zakona” kazao ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Podsjetio je da Crna Gora ima Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI) od 2005. godine, a prve i jedine izmjene ovog zakona uslijedile su 2017. godine.
“…Kada je dopunjen novim institutima kojima je regulisana ponovna upotreba informacija, a obuhvaćene su i odredbe kojima je unaprijeđen pristup informacijama”, kazao je Dukaj.
Rekao je da javnost zna da je problem bila forma u kojoj je predložen Zakon o slobodnom pristupu informacijama.
“Ministarstvo javne uprave (MJU) otpočelo je proceduru za pripremu novog Zakona o SPI. Objavili smo poziv za člana radnog tijela ispred nevladinih organizacija i formirali radno tijelo. Takođe, uz podršku Sigme dogovorili smo izradu posebne analize koje će nam ukazati detalje u kojoj mjeri će biti potrebno usaglasiti SPI”, objasnio je on.
Dukaj je kazao da će MJU biti otvoreno i inkluzivno “kao što smo i u prethodnom periodu bili”.
Ambasadorka Kraljevine Norveške u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori Kristin Melsom je kazala da integritet u suprotnosti sa korupcijom.
“Sloboda informacija opisuje se kao vazduh demokratiji. Transparentnost podrazumijeva pravo građana da znaju šta se dešava u javnom sektoru. Sloboda govora je neophodna za funkcionalnu demokratiju, gdje svi članovi društva imaju pristup informacijama…”, objasnila je Melsom.
Dodala je da je srećna što Norveška podstiče slobodu informacija i rekla je da je raduje što će čuti više o načinu na koji se Zakon SPI može dodatno unaprijediti.
Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica nevladine organizacije MANS, kazala je da teško naći riječi kojima bi se opisala društvena važnost Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
“Uspjeli smo da dođemo do ključnih podataka vezanih za privatizaciju preduzeća zbog kojih su građani plaćali milione eura garancija. Zahvaljujući ovom zakonu smo pomogli građanima da dođu do podataka koje nijesu mogli da dobiju od državne uprave… Mi se borimo da nam se samo vrate odredbe koje smo tada imali na snazi i koje su omogućivale znatno veću transparentnost nego što je danas slučaj”, rekla je Ćalović Marković.
Kazala je da je pitanje hoće li se do kraja mandata ove Vlade riješiti pitanje Zakona o SPI.
“Podsjetiću vas kojom je brzinom usvojila Skupština zakone koji su uslov za dobijanje IBAR-a. I da su ih glasali bez prigovora zato što su tvrdili da je to u cilju ispunjenja naših evropskih zahtjeva… Ovaj zakon nije bio dio zahtjeva za IBAR”, kazala je ona.
Primijetila je nedostatak elementarne volje trenutne vlasti da se polažu računi građanima.
“Oni su vrlo zainteresovani da ne bude usvojen novi Zakon, da ne budu objavljeni podaci o tome kako se sklapaju i završavaju određeni ugovori i privatni poslovi. Vrlo su zainteresovani da uvedu određene barijere i kočnice pristupa podacima kako ih građani ne bi pozivali na odgovornost”, rekla je Ćalović Marković, dodajući da “ovaj Zakon i dalje čeka i da je izgubljen u procedurama”.
Kazala je da se lideri parlamentarne većine pozivaju na nepisanu proceduru “i smatraju da nije potrebno usvojiti ovaj zakon”.
Ćalović Marković istakla je da bez učestva građana i civilnog društva neće biti ozbiljnijih rezultata.
“Ne samo što nismo usvojili izmjene ovog zakona, nego primjećujemo još goru praksu nego što je bila u periodu prethodnog režima. Mi sad imamo situaciju da funkcioneri nove vlasti kriju zarade. Mi se sad vraćamo na početak, na neku 2005/2006. godinu. Dok su podaci o njihovim primanjima tajni, mi nećemo biti u mogućnosti da, na adekvatan način, otkrijemo slučajeve nezakonitog bogaćenja”, kazala je Ćalović Marković.
Izvor: Vijesti