Svi javni funkcioneri koji uspiju da za pet godina “pobjegnu” nadležnim organima zbog skrivanja imovine, poslije tog perioda neće zbog toga odgovarati.
Abolirani će biti i svi oni koji su se ogriješili o Zakon o sprječavanju korupcije prije eventualnog stupanja na snagu novog propisa.
Nacrt zakona o sprječavanju korupcije predviđa da se postupci utvrđivanja povrede odredbi tog propisa – sprječavanje sukoba interesa, poklone, sponzorstva i donacije i izvještaje o prihodima i imovini javnih funkcionera “ne mogu pokrenuti nakon proteka roka od pet godina od dana učinjene povrede”.
“Ovo znači da suštinski neće biti odgovornosti ni Mila Đukanovića, ni Veselina Veljovića, ni Vesne Medenice, ni Miomira Mugoše, ni Ivana Brajovića, a ni mnogih drugih visokih javnih funkcionera koji su krili svoju imovinu. Ovakvo zakonsko rješenje je direktno suprotno elementarnim principima vladavine prava i procesa evropskih integracija, i zato su izgovori da se ono donosi radi dobijanja IBAR-a krajnje licemjerni”, rekla je “Vijestima” direktorka Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković.
Ona je naglasila da Nacrt zakona, kojim se predviđa zastara u slučaju lažnog prijavljivanja imovine, predstavlja “veliko razočarenje i pokazuje nedostatk političke volje za stvarnu borbu protiv korupcije”.
“Zakonska rješenja kojima se aboliraju korumpirani funkcioneri nije se usuđivalo predlagati ni prethodni režim, a sada smo to dočekali od nove vlasti koja je tvrdila da će se obračunati sa korupcijom i kriminalom. Ovakvim izmjenama zakona se suštinski uvodi amnestija za sve one funkcionere koji su skrivali milione evra stečenih od korupcije i podnosili lažne podatke u svojim prijavama imovine”, rekla je Ćalović Marković.
Podsticanje nezakonitog ponašanja
MANS je na tu odredbu upozorio i Ministarstvo pravde, koje je rukovodilo pisanjem teksta Nacrta izmjena zakona o sprečavanju korupcije.
Istakli su da takva odredba ne postoji u Zakonu koji je na snazi od 2016. godine
Iz te NVO obrazložili su da se radi o “najproblematičnijem članu Nacrta, jer se njime neosnovano uvodi zastarelost od samo pet godina u slučaju kršenja zakona od strane javnih funkcionera koji su u prethodnom periodu skrivali svoju imovinu ili prihode”.
“Radi se o neopravdano kratkom ograničenju. Takvo kratko vremensko ograničenje za zastaru može biti neopravdano, posebno ako se uzme u obzir složenost procesa otkrivanja finansijskih nepravilnosti i prikrivanja imovine. Složeni slučajevi korupcije i prikrivanja imovine često zahtijevaju dugo vremena da se otkriju, pogotovo ako uključuju međunarodne transakcije ili složene finansijske sheme”, upozorila je Ćalović Marković.
Takva odredba, smatra ona, podsticala bi na nezakonito ponašanje.
“Postavljanjem kratkog perioda zastare, postoji rizik da se javnim funkcionerima pošalje poruka da, ako mogu sakriti svoje nezakonite radnje dovoljno dugo, izbjeći će pravne posljedice. Ovo može podstaći koruptivno ponašanje i smanjiti efikasnost zakonodavnog okvira u borbi protiv korupcije. To, takođe, onemogućava povraćaj javnih sredstava koja su možda nezakonito prisvojena, čime se šteti javni budžet”, naglasila je Ćalović Marković.
Selektivno postupanje
Produženi periodi zastare, upozorila je Ćalović Marković, posebno u kontekstu istorije selektivnog postupanja od strane oba direktora Agencije, doveli bi do toga da odgovornost ne bude utvrđena ni nakon što dođe do promjene u rukovodstvu Agencije.
“To bi omogućilo pojedincima da se oslone na zastarijevanje, kako bi izbjegli istrage ili sankcije. Kratak period zastare favorizuje određene pojedince ili grupe, odnosno abolira sve funkcionere koji su sakrili svoje prihode ili imovinu prije 2019. godine, a nisu procesuirani od strane Agencije. Praksa selektivnog postupanja ukazuje na nužnost jačanja mehanizama kontrole i nadzora unutar Agencije. Produženi periodi zastare mogu pružiti dovoljno vremena da se takvi mehanizmi uspostave i primjene, čime se osigurava da nijedan slučaj korupcije ili nezakonitog ponašanja ne ostane neistražen zbog proceduralnih ograničenja”, kazala je Ćalović Marković.
Prema njenim riječima, usvajanje te odredbe će predstavljati signal javnosti da se ne preduzimaju konkretne mjere za borbu protiv korupcije.
“…Već se funkcioneri prethodnog režima koji su skrivali svoju imovinu aboliraju. Ovako kratka zastara pokazuje nedostatak političke volje za borbu protiv korupcije, što će još više erodirati povjerenje građana u vladavinu prava i pravednosti. Takođe, međunarodne organizacije i stručnjaci za borbu protiv korupcije zagovaraju strože mjere kada je riječ o finansijskom kriminalu, uključujući duže periode za zastaru. Postavljanje petogodišnje zastare je u suprotnosti sa ovim preporukama i najboljim praksama, čime se potencijalno kompromituje međunarodna slika zemlje u pogledu borbe protiv korupcije”, zaključila je Ćalović Marković.
