Potpredsjednik Demokratske Crne Gore i poslanik te partije Dragan Krapović ocijenio da je regionalna inicijativa ,,Otvoreni Balkan“ korak unazad za državu i nepotrebno gubljenje energije u procesu evropskih integracija.
Između ostalog, u intervuu za dnevni list Pobeda on je kazao da raspravu o tom pitanju treba otvoriti u parlamentu uključujući i neophodnu ratifikaciju za potencijalno članstvo.
I pored gromoglasne najave podržavalaca ,,Otvorenog Balkana“ o slobodnom protoku ljudi, robe i kapitala i dalje na granici sa Srbijom imamo zadržavanje i maltretiranje crnogorskih poslanika. Posljednji slučaj je poslanik Danilo Šaranović kome je maltretirana čak i porodica. Vidite li izlaz iz ove situacije?
KRAPOVIĆ: Prije svega moram da kažem da su zaustavljanje, pretresi i maltretiranje crnogorskih poslanika na graničnim prelazima, a po nalogu Aleksandra Vučića i Aleksandra Vulina prilikom ulaska i izlaska iz Republike Srbije, zaista neshvatljivo postupanje. Jasno je da se radi o krajnje neprimjerenom odnosu koji je vezan za političko djelovanje poslanika. Svako suprotstavljanje poslanika partijama privescima autoritarnih sistema kažnjava se i na ovakav primitivan način. Osuđujem ono što se u produženom trajanju dešava kolegama poslanicima Skupštine Crne Gore, kao i ono što je doživio kolega Šaranović, pogotovo jer je sa njim bila i njegova porodica koja je pretrpjela naprijatnost i maltretiranje.
Što treba država da uradi da bi zaštitila predstavnike naroda i kako tumačite ponašanje organa Srbije?
KRAPOVIĆ: Valja podsjetiti da su poslanici nosioci diplomatskih pasoša i nikako ne bi smjeli biti predmet takvih postupaka pa, shodno tome, ovo pitanje bi trebalo otvoriti u komunikaciji sa naredbodavcima ove neprimjerene bezbjednosne mjere. I to upravo ovim redosljedom Đukanović – Vučić – Abazović – Brnabić – Adžić – Vulin. Ukoliko se, nakon ovih aktivnosti, kao što priželjkujemo odnos ne promijeni, onda, plašim se, bićemo vremenom prinuđeni da i sa naše strane povlačimo poteze kako bi zaštitili predstavnike građana Crne Gore, a to bi nas dodatno udaljilo u odnosima sa Srbijom što ne bi bilo dobro ni za dvije bratske države, ni za njihove građane. Najiskrenije i najdobronamjernije se nadam da nećemo biti primorani na to, jer cijenim da pored strateškog partnerstva sa državama zapadnog civilizacijskog kruga, Crna Gora i njeni građani nemaju bližih od Srbije i njenih građana.
Navijam za što bolje odnose i što manje otvorenih pitanja, nerazumijevanja i ovakvih neprijatnosti. U tom smislu, i kao pojedinac dajem i uvijek ću davati doprinos, na svakom mjestu i u svakoj prilici, vodeći računa prije svega o interesima građana dvije prijateljske zemlje. Svakako, po logici stvari, prevashodno valja voditi računa o dignitetu Crne Gore i njenih građana, a pogotovo njihovih izabranih predstavnika.
Izrazili ste rezervu prema inicijativi ,,Otvoreni Balkan“ iza koje je predsjednik Srbije…
KRAPOVIĆ: Prvo, ne bih rekao da je samo gospodin Vučić iza inicijative ,,Otvoreni Balkan“, već je tu i gospodin Rama, kao i rukovodstvo Sjeverne Makedonije. Nažalost, aktuelne geopolitičke okolnosti su takve da se globalno gledano svijet nalazi na prekretnici, što se posebno odnosi na Evropsku uniju, jer se na tlu Evrope dešava najveći ratni sukob i najveća kriza od Drugog svjetskog rata.
Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu svakim danom ostavlja sve veće posljedice, čitav dijapazon negativnih posljedica da budem precizniji, na ekonomiju i politička dešavanja u svijetu, a posebno se to odnosi na područje Evrope. Sve to se može odraziti na proces proširenja na jedan od dva načina, o kojima se trenutno vodi veoma živa debata.
Naime, može se desiti da proces proširenja potpuno zapadne u ćorsokak i zamre, što bi bila katastrofa za države i društva Zapadnog Balkana. Ali, ova situacija takođe može biti i šansa za Crnu Goru, jer je moguće da u EU postojeću situaciju shvate kao podsticaj da se proces proširenja ipak nastavi, pa čak i da se silom prilika ubrza.
Kako god da bude, a najiskrenije se nadamo drugom scenariju, Crna Gora je odavno nadvosmisleno opredijeljena da bude prva sljedeća članica EU, daleko je odmakla na tom putu, dok sve ostale zemlje ZB ili kaskaju ili imaju teško rješive probleme ili još uvijek nemaju ni datum otpočinjanja pregovora. Nije logično da se vraćamo korak unazad, već upravo da zakoračimo naprijed. I svoje granice otvorimo prema Evropskoj uniji.
Članstvo u EU ima ogromnu podršku među građanima Crne Gore, mala smo zemlja i lako prilagodljiv sistem čiji prijem ne bi ni na koji način mogao ugroziti funkcionisanje EU, dok bi istovremeno bio sjajan primjer i podsticaj drugim zemljama da ne posustanu na evropskom putu i ne izgube nadu. Međutim, ono što sve ove godine, nažalost, nedostaje jeste politička volja da se dese reforme, prije svega kada se radi o vladavini prava, te borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
S ponosom ističem da nama u Demokratama nikad nije manjkalo političke volje, hrabrosti i odlučnosti u tom smislu, i na osnovu temeljnih vrijednosti naše politike, smatramo svojom obavezom da ključno doprinesemo realizaciji članstva Crne Gore u EU!
Da li o pristupanju toj inicijativi treba otvoriti raspravu u parlamentu?
KRAPOVIĆ: Naravno da se o svim međunarodnim sporazumima mora otvoriti rasprava u parlamentu. Po Ustavu, Vlada vodi spoljnu politiku, ali se ovakvi sporazumi ratifikuju u parlamentu. Dakle, zakoni i druge brojne odluke kojim bi se eventualno sprovodili u djelo se donose u parlamentu i svako ko kaže suprotno je u zabludi ili ne zna šta priča.
Zašto se insistira sada na toj inicijativi, a ne, recimo, na Berlinskom procesu ili Cefti?
KRAPOVIĆ: Sada se insistira na ,,Otvorenom Balkanu“ zato što su nelegitimna 43. Vlada Crne Gore i gospodin Abazović tu inicijativu stavili na vrh svoje političke agende. Zbog čega je to tako – to je pitanje za njih!
Ja vjerujem da je to preuzeta obaveza gospodina Abazovića kako bi u regionu dobio podršku za projekat rušenja prethodne vlade, koji je, uzgred budi rečeno, takođe on dominantno kreirao i konceptualno i kad je riječ o personalnim rješenjima. Naravno, i ova vlada na čijem je on čelu formirana je uz podršku istih adresa.
I prije i sada je očigledno podložan uticajima formalnih i neformalnih centara moći u zemlji i regionu i shodno tome spreman je da preuzme razne vrste obaveza na više strana, što će sigurno, prije ili kasnije, gospodina Abazovića žestoko politički koštati, ako već nije. Međutim, suština je da Crnu Goru košta što manje!
Zbog svega navedenog, smatram da Crna Gora sada treba da ostane fokusirana na Ceftu i Berlinski proces, a ne da gubi energiju i ulazi u isti vagon sa regionom, kada smo već u situaciji da smo na evropskom putu odmakli ubjedljivo najdalje. Jezikom činjenica rečeno: Albanija i Sjeverna Makedonija još nijesu otvorile pregovore sa EU. Srbija jeste, ali ispred sebe ima velike probleme koji se ne rješavaju ni lako ni brzo, i mi jednostavno sada treba da mislimo prije svega o sebi i da probamo da damo sve od sebe da uđemo u EU u sljedeće tri ili četiri godine.
Kada budemo članica EU, tada naša uloga treba da podrazumijeva da budemo najveći zagovornici učlanjenja Srbije, Albanije i ostalih susjednih država iz regiona, jer je to pozicija iz koje im možemo ozbiljno pomoći, dok odustajanjem od svog puta to svakako ne možemo.
,,Otvoreni Balkan“ ne preklapa Barlinski proces u jednom dijelu, on ga u potpunosti duplira, s jednom vrlo bitnom razlikom – kod Berlinskog procesa imamo potpuno inkluzivnu inicijativu, što nije slučaj sa ,,Otvorenim Balkanom“. Takođe, Berlinski proces nadgledaju i kontrolišu institucije EU koje neće dozvoliti gubljenje fokusa i nazadovanje Crne Gore kada se radi o već postignutim EU standardima.
Sada u javnosti imamo argument da je RCC bio prisutan na samitu u Ohridu. To jeste tačno, ali naša je obaveza da idemo ka cilju beskompromisno, jer ga jedino tako ostvarujemo. Podrška iz EU prema OB je podrška cijelom regionu i u svakoj izjavi se apostrofira region, a isto je i sa SAD-om. Međutim, naše je da kao suverena zemlja dokažemo i političku i stratešku zrelost na način da mislimo prvo o Crnoj Gori, pa nakon toga o regionu, i da ubijedimo skeptike, gdje god bili, da smo mi zaslužena sljedeća članica EU.
Da zaključim – gledajmo sebe, gurajmo istinske, a ne kozmetičke reforme i okupimo se oko vladavine prava, izborimo se sa korupcijom i kriminalom i bićemo sljedeća članica EU. Sve ostalo bi bilo prihvatanje nekih stranputica i odlaganje ulaska u EU još dugi niz godina, a šta bi nam to kao društvu i državi donijelo, ostavljam građanima da sami prosude!
Pitanje regulisanja odnosa države sa SPC i dalje opterećuje javnost. Da li i taj proces treba da bude transparentniji, odnosno da li i o tome treba da raspravlja parlament?
KRAPOVIĆ: Ne smatram da je nužno da Skupština raspravlja i odlučuje o ugovoru o regulisanju odnosa između države i SPC. U pitanju je proces koji je već duže u fokusu javnosti i ne vidim razlog da taj proces ne bude transparentan. Smatram da je neophodno urediti odnose između države Crne Gore i SPC na Ustavom i zakonom predviđen način, i u tom smislu ja lično, a svakako i Demokrate, podržavamo dogovor i zaključivanje ugovora i rješavanje tog pitanja na kvalitetan i održiv način.
Ako me pitate da li je ova nelegitimna vlada kadra da taj posao dovede do kraja, odgovor je isti kao i za ,,Otvoreni Balkan“ i niz drugih pitanja. To znači da su ova većina i Vlada plod zakulisnih dogovora i dilova, neprirodna i kontradiktorna koalicija, dakle, jednom riječju – rogovi u vreći i kao takvi neće moći da riješe ovo pitanje na, kako sam već rekao, kvalitetan i održiv način.
Ova vlada ne može donijeti boljitak Crnoj Gori u bilo kojoj sferi i smatram da je interes građana Crne Gore da joj što prije vidimo leđa i da demokratski i slobodno konsultujemo građane kuda i kako da se Crna Gora dalje kreće. Ako tako bude, dobićemo vlast i vladu koja osim legitimiteta ima i kapacitet i kredibilitet da ovo, ali i cijeli niz drugih pitanja riješi u skladu sa interesima građana Crne Gore. Siguran sam da će takvu vlast u budućem periodu predvoditi Demokratska Crna Gora, na čelu sa gospodinom Bečićem.
