Značaj suočavanja s prošlošću, dekonstruisanje postojećih narativa i građenje novih perspektiva kroz kritički osvrt čini i nastavu istorije relevantnijom i inspirativnijom, a najbolja je lekcija koju možemo naučiti proučavajući devedesete je da se čuvamo ekstremizma i lažnih vijesti, ocijenjeno je, na trodnevnoj radionici “Muzej devedesetih– nov pristup učenju, koju je Centar za građansko obrazovanje organizovao u Podgorici, saopšteno je iz CGO.
Ova radionica, kako su kazali, okupila je 10 istoričara, sociologa, filožofa i istraživača, koji su, prema njihovim riječima, imali priliku da se međusobno povežu i razmotre moderne nastavne metode koje podstiču kritičko razmišljanje, istraživanje i analizu istorijskih događaja iz više uglova, kao i da razvijaju vještine da u nastavi promovišu multikulturalizam, istinitost i različite perspektive.
“Radionica je obuhvatila i praktičan rad kroz primjer časova sa srednjoškolcima iz Crne Gore, čime su učesnici stekli konkretna iskustva koja mogu primijeniti u učioničkom okruženju, a sve sa ciljem da se osnaže pedagoški kapaciteti i doprinese stvaranju obrazovne zajednice koja će omogućiti bolje razumijevanje i obrazovanje o 90-im godinama, čime bi se podstakao dijalog i pomirenje među mladima u regionu”, kazali su iz CGO.
Tokom radionice, kako su naveli, istraživač-pripravnik na Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu, Aleksandar Milovanović, predstavio je rezultate fokus grupa sprovedenih u Beogradu i Novom Sadu, kao i preliminarne nalaze anketnog istraživanja.
„Mladi ne poznaju dovoljno istorijske činjenice iz 90-ih godina, jedan je od ključnih zaključaka koji smo dobili. Pored toga, mladi imaju pomiješana osjećanja o ovom periodu – s jedne strane pozitivna osjećanja se vežu za kulturu, otpor i promjenu, ali su svjesni i negativnih posljedica koje su 90-e ostavile za danas“, istakao je Milovanović.
On je dodao da bi bilo korisno da se mladi edukuju o tim događajima u skladu sa svojim interesovanjima i, naravno, uz kritički osvrt.
„Važno je da mladi shvate širi kontekst tih događaja – da razumiju zašto je došlo do konflikta, kakva je bila politička i istorijska situacija u Jugoslaviji prije 90-ih, kao i kakva je bila globalna situacija tog perioda. Ovakve radionice su značajne jer doprinose razmjeni znanja, a to vodi usvajanju novih perspektiva u kognitivnoj decentraciji“, kazao je Milovanović.
Prema riječima istoričarke i novinarke, Jane Vlahović, edukativne radionice “Muzej 90-ih” odlična su prilika za susret sa istoričarima i istoričarkama iz Crne Gore i iz Srbije, kako bi razmijenili mišljenja, tumačenja i pristupe temama o kojima ni danas ne postoji konsenzus.
“Naše društvo i dalje osjeća posljedice ratnih dešavanja na prostoru bivše Jugoslavije, te su radionice ovog tipa od izuzetne važnosti za sve istoričare i istoričarke. Pristup skorim istorijskim događajima, koji utiču i na današnjicu, mora biti pažljiv, objektivan i detaljan, i zato mi je koristio susret sa onima koji rade u prosvjeti, jer to veoma zahtjevan i nužan posao – prenošenje znanja na mlade generacije koje dolaze iz različitih sredina“, kazala je Vlahović.
Nastavnica istorije u osnovnoj školi i saradnica u projektu, Andrijana Vlahovljak, istakla je da je “Muzej 90-ih” nastao kao inicijativa Kulturnog centra Grad u Beogradu, sa idejom da se sakupe, sačuvaju i sistematizuju najrazličitija svjedočanstva i izvori od značaja za razumijevanje i izučavanje posljednje decenije 20. vijeka na teritoriji postjugoslovenskih država.
“Na toj osnovi je koncipirana izložba Lavirint 90-ih. Izvori i materijali su prikupljani iz arhiva antiratnih aktivista i različitih organizacija civilnog društva koji su djelovali tokom 90-ih godina 20. vijeka“, kazala je ona.
Kako je objasnila, ova izložba je do sada bila u Beogradu 2023. godine, a zatim, u dopunjenom formatu, u Sarajevu tokom 2024. godine.
„Muzej i izložba imaju svoju informativnu, istraživačku, ali i edukativnu funkciju, tako da je veoma pogodan da preuzme ulogu učionice van škole u kojoj bi se učilo o 90- ima. Zato je nastavnicima iz Crne Gore ovom prilikom predstavljen koncept i uloga izložbe kako bi se najavio njen dolazak u Podgoricu na proljeće 2025. godine“, istakla Vlahovljak.
Profesorska istorije Jelena Vlaović, smatra da je istorija devedesetih godina i dalje je nedovoljno zastupljena u nastavi i programi posvećeni ovoj temi su izuzetno značajni, naročito kada na njima sarađuju istoričari iz regiona, jer to omogućava razmjenu praktičnih iskustava iz nastave.
“Jedan od ključnih problema leži u nepostojanju usaglašene zajedničke priče o devedesetim na prostoru bivše Jugoslavije. Događaji se često tumače iz nacionalnog ugla, što stvara konfuziju ne samo kod učenika, već i kod nastavnika“, naglasila je ona.
Predsjednica OCD Edukacija za 21. vek i profesorka likovne kulture Lidija Županić Šuica, zajedno sa nastavnicom filozofije i projektnom menadžerkom ove organizacije, Majom Keskinov, predstavila je načine korišćenja spomeničkog naslijeđa kao temelja za nastavu na otvorenom, s naglaskom na razvoj kompetencija za demokratsku kulturu.
„Važno je istaći kako istraživanje lokalne baštine može biti dinamičan obrazovni alat za razvijanje kritičkog mišljenja i analitičkog pristupa. Učesnici radionce su imali priliku da nauče kako povezati nastavu s lokalnim kulturnim nasleđem, preispitati ukorijenjene stereotipe i unaprijediti vještine potrebne za razumijevanje kompleksnih istorijskih narativa“, kazala je Županić Šuica.
Istoričar i rukovodilac Muzeja kralja Nikole na Cetinju Vukan Ražnatović, mišljenja je da je najbolja lekcija koju možemo naučiti proučavajući devedesete da se čuvamo ekstremizma i lažnih vijesti.
Manipulacija medija koja je počela kasnih osamdesetih a vrhunac doživjela devedesetih je stvorila ksenofobične društvene grupe koje su u drugosti vidjele opasnost po svoj opstanak. I pored cinjenice da su “drugi” bili isti oni sa kojima su stvarali i državu tokom rata, ali i bolje društvo i porodice tokom mira“, kazao je on.
Kao pozitivne aspekte razmjene iskustava iz regiona navodi pogled iz drugoga ugla koji uvijek dozvoljava da razmotrimo neke segmente koje možemo previdjeti.
“U Crnoj Gori većinom se fokusiramo na opsadu Dubrovnika, antiratnipokret, sankcije i podjelu unutar DPS-a, a u posljednje vrijeme i ratne zločine. Kolege iz regiona, gdje je situacija bila daleko komplikovanija, pružaju svoja iskustva u proučavanju procesa koji su podijelila njihova društva a čije posljedice i dalje vidimo“, poručuje Ražnatović.
Prema riječima nastavnika istorije u srednjoj školi u Beogradu, Vladimira Simića, tema devedesetih je privlačna za istraživanje, izvora ima mnogo, a to je zadatak koji stoji pred istoričarima.
“Razbiti predrasude, savladati jake emocije, istoričari to znaju, zato je neophodno da se o ovoj temi više razgovara, da se organizuju susreti istoričara, nastavnika, učenika, da se razmjenjuju iskustva, da se podstiču istraživanja i objavljuju saznanja i rezultati“, kazao je Simić.
Kako su naveli iz Centra za građansko obrazovanje, trodnevna radionica Muzej 90-ih – nov pristup učenju dio je projekta Muzej 90-ih – regionalni centar za pomirenje, obrazovanje i buduću saradnju, koji sprovode CGO iz Crne Gore i Kulturni front iz Srbije, uz podršku Ministarstva vanjskihposlova Holandije.
“Ovu radionicu dodatno podržava i Francuska agencija za međunarodnu tehničku saradnju (Expertise France)”, zakjučili su oni.
