Crna Gora ima najniži obuhvat u regionu vakcinacijom MMR vakcinom protiv malih boginja, zaušaka i rubeole, jer je vakcinisano samo 12 odsto djece rođene u 2020. godini, a 35 procenata mališana starijih godinu, što može da dovede do epidemije koja bi bila fatalna za bebe do dvije godine, upozoravaju iz Instituta za javno zdravlje.
Epidemiolog Instituta Milena Popović Samardžić za Dan je izjavila da je čak 25.000 djece koja su rođena od 2015. do kraja 2021. godine bez potrebnog imuniteta protiv morbila (malih boginja) koje su najzaraznije i izazivaju komplikacije bolesti u 30 odsto slučajeva.
I mediji iz regiona su izvijestili da Crnoj Gori zbog nedovoljno vakcinisanih MMR vakcinom prijeti nova epidemija malih boginja. Podaci iz regiona govore da je i Srbiji MMR vakcinu primilo 78, a u Makedeniji 63 odsto mališana, što je znatno više nego u Crnoj Gori.
“Crna Gora bilježi trenutno najniži obuhvat vakcinacijom MMR vakcinom u regionu. To je činjenica koja treba da nas zabrine jer predstavlja svojevrstan rizik za razvoj epidemija koje su trenutno aktivne u Pakistanu, Indiji i nekim zemljama afričkog kontinenta. Prije uvođenja vakcine, česte ciklične epidemije morbila odnosile su čak 2,6 miliona života godišnje prema podacima SZO. Nakon uvođenja MMR vakcine broj smrtnih slučajeva smanjio se za 73 odsto u periodu od 2000. do 2018. godine”, kazala je Popović – Samardžić.
Prema njenim riječima, jedan jedan od načina prevencije je pravovremena vakcinacija djece protiv zaraznih bolesti u skladu sa kalenadrom obavezne imunizacije.
“Napori da se sustignu ciljevi kada je riječ o obuhvatu djece vakcinisane MMR vakcinom dodatno su otežani. Vakcinisano je 35 odsto djece rođene u 2019. godini. MMR vakcinu primilo je oko 2.500 djece, dok je oko 4.800 djece nevakcinisano. U populaciji djece rođene od 1.1.2015. godine pa sve do 31.12.2021. godine vakcinisano je oko 27.000 djece prvom dozom MMR vakcine ili 52 procenata, dok je oko 25.500 djece još uvijek nezaštićeno. Oni zajedno sa tek rođenom djecom mlađom od 12 mjeseci kada počinje vakcinacija MMR vakcinom predstavljaju osjetljivu ili vulnerabilnu populaciju. MMR vakcina se prima sa navršenih 12 do 15 mjeseci. Vakcinacija u ovoj starosnoj dobi se smatra pravovremenom. Za postizanje kolektivnog imuniteta kada su u pitanju morbili potrebno je dostići obuhvat vakcinacijom od 95 odsto”, ističe Popović – Samardžić.
Ona kaže da smo u svjetlu poslednjih nemilih događaja u Ukrajini, sve većih migracija stanovništva i narušenog programa vakcinacije usled ratnih događaja u povećanom riziku od pojave novih epidemija.
“Potencijalno se možemo susreti sa bolestima sa kojima odavno nemamo iskustva zahvaljujući upravo vakcinaciji. Šteta koju je jednom nanijela dezinformacija o vezi između MMR vakcine i autizma i danas se osjeća uprkos brojnim naučnim dokazima koji to opovrgavaju. Studija koja je sprovedena na velikom broju djece koja imaju pozitivnu porodičnu anamnezu na bolesti iz spektra autizma ustanovljeno je da ne postoji veza između vakcinacije MMR vakcinom i razvoja autizma čak ni u ovoj visokorizičnoj populaciji”, objasnila je dr Popović – Samardžić.
Međutim, ona skreće pažnju je činjenica da dijete koje oboli od malih boginja postaje osjetljivo na druge patogene na koje je prethodno bilo imuno, bilo da je imunitet stečen prirodnom infekcijom ili vakcinacijom.
“Kod djece koja nisu vakcinisana MMR vakcinom a koja obole od virusa malih boginja dolazi do imunološke amnezije, pada zaštitnog titra antitijela na druge uzročnike bolesti što ih čini osjetljivima za razne infekcije poput encefalitisa koji ostavaljaju trajna intelektualna oštećenja, upale uha koje su praćene trajnom gluvoćom i teškim formama upala pluća”, poručila je Popović – Samardžić.
Ona podsjeća da MMR vakcina trenutno nije uslov za upis niti u škole niti u vrtiće uprkos njihovom ranijem predlogu da se pripreme izmjene zakona u tom pravcu.
“Međutim, sasvim je realno za očekivati da se to uradi kada je upis djece u vrtiće. Opasnost nije u vakcini već u infekciji virusom malih boginja”, kaže Popović – Samardžić.
