Iako je Vlada predlogom rebalansa budžeta iz maja predvidjela da će od dividende državnih preduzeća dobiti 40 miliona eura, nakon tri mjeseca u državnu kasu se po tom osnovu slilo 4,37 miliona. U narednih mjesec dana očekuju da se po osnovu dividende u budžet slije još 10 miliona i da ta suma pređe cifru od 15 miliona. Suma od 4,37 miliona je isplaćena tek nakon, kako je ministar finnansija Aleksandar Damjanović rekao, intervencija i pritisaka na upravne odbore državnih firmi.
Vlada je predlog rebalansa usvojila polovinom maja, međutim, u junu je slabo ko uplatio dividendu u državni budžet. Početkom juna su usvojili zaključke kojima su tražili od državnih firmi da uplate 30 odsto dobiti iz 2021. i 70 odsto dobiti iz 2022. godine u državni budžet. Nakon toga su u julu konstatovali da 11 preduzeća nije poštovalo zaključke Vlade i dali im rok od mjesec dana da postupe po zaključcima. Na jučerašnjoj sjednici Vlade je konstatovano da po zaključcima nisu postupili jedino Marina Bar i Regionalni ronilački centar, kojima će ponovo naložiti da postupe po zaključcima.
Ministar Damjanović je kazao da je do 25. avgusta u budžet isplaćeno 4,37 odsto po osnovu dividende, što je je 11 odsto od gornjeg limita, imajući u vidu bilanse državnih firmi.
– Imamo i državna preduzeća čija je dobit opravdano preusmjerena na infrastrukturne projekte poput Monteputa koji je u tu namjenu preusmjerio 2,16 miliona. Očekuje se uplata od COTEE-a, Zaštite i Pošte, dok su skupštine akcionara EPCG i Budvanske rivijere najavile uplatu dobiti u budžet. Od EPCG se čeka uplata 8,4 miliona, a Budvanske rivijere 247 hiljada, što je ukupno 8,64 miliona. Takođe se očekuje i da CGES uplati dio dividende za 2021. godinu čime bi ukupan prihod budžeta od dividende bio 15,3 miliona eura – navodi Damjanović.
Ministar je istakao i da su imali razumijevanja za preduzeća koja imaju probleme poput hotela “Sveti Stefan” i JP Morsko dobro, koje je imalo velike investicije u prethodnom periodu.
– Najveći dio dobiti je uplaćen nakon pritisaka ili intervencija Vlade ili je najavljeno da će ispuniti obavezu. Ali ne radi se tu o 16 ili 17 miliona koji će spasiti državu, već o pokazivanju na djelu partnerskog odnosa između države i državnih firmi, gdje međusobna podrška mora da bude pokazana na djelu. Lani je Vlada ustupila 50 miliona građanima i privredi kroz oslobađanje od plaćanja akciza i tada nismo tražili uplaćivanje dobiti, jer smo htjeli da damo prostora privredi, a sada smo procijenili da to treba da vrate državi. Šaljemo poruku da ti sistemi imaju obavezu prema državi, koju će ispuniti uplaćivanjem dobiti u budžet – rekao je Damjanović.
Premijer Dritan Abazović je rekao da treba jasno reći ko ne poštuje zaključke i ako treba, prema njima preduzeti nepopularne mjere.
U okviru kadrovskih pitanja, Damjanović je apelovao da se dobiju informacije u vezi sa dešavanjima u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, odnosno na izbor direktora u toj instituciji. Državni sekretar MKI Admir Šahmanović je kazao da i oni dijele zabrinutost zbog izbora Vladislava Vlahovića za direktora. Vlada je Vlahovića nedavno smijenila sa pozicije člana Savjeta ACV, a Savjet ga je jednoglasno izabrao za direktora.
Vlada je razmatrala Granski kolektivni ugovor za pomorce koji bi unaprijedio status pomoraca.
Usvojen izvještaj o državnoj pomoći
Vlada je usvojila i godišnji izvještaj o dodijeljenoj državnoj pomoći Agencije za zaštitu konkurencije (AZK). Ministar ekonomskog razvoja Goran Đurović je kazao da je u 2022. godini dodijeljeno 10,12 miliona državne pomoći, što je smanjenje u odnosu na 2021. godinu za 77,47 odsto. U 2021. godini je državna pomoć iznosila 44,9 miliona. Procenat državne pomoći u ukupnim rashodima je smanjen sa 1,73 odsto u 2021. na 0,39 odsto u 2022. godini.
Aplicirali za grant od 115 miliona
Vlada je usvojila i informaciju o prijavama za projekte u okviru zapadnoevropskog okvira. U okviru devetog poziva, kako je saopšteno na sjednici, poslata je jedna projektna aplikacija Ministarstva kapitalnih investicija koja se tiče rekonstrukcije pruge na dionici Bar–Golubovci uključujući klizište Ratac i tunel Sozina.
Državna sekretarka Ministarstva evropskih poslova Milena Žižić je kazala da bi se realizacijom ovog pojekta unaprijedio nivo usluga i ubrzao saobraćaj u tranzitu i olakšao međunarodni transport robe i putnika. Kazala je da je ruta četiri povezana sa koridorom 10 koji prolazi kroz Srbiju i više evropskih zemalja.
– Ukupna vrijednost projekta je 246 miliona, a traži se bespovratno 115 miliona kroz investicioni grant – precizirala je Žižić.
Šahmanović je kazao da bi investicija od 250 miliona značajno unaprijedila željezničku infrastrukturu od Bara do Podgorice i da je ovo jedina aplikacija koja ide od MKI.
Ustanove za struju plaćaju 25 miliona godišnje
Premijer Abazović je tokom sjednice predložio da EPCG bez tendera postavi solarne panele na zgrade državnih institucija istakavši da se gušimo u sopstvenim procedurama.
-Trošak za struju državnih preduzeća je 25 miliona eura godišnje. Sa 25 miliona eura mogu da idu u izgradnju solarnih panla i da za pet, šest godina isplate investiciju i nakon toga oslobađaju naš sistem od troška električne energije i umanje sopstvene troškove električne energije. Govorim o školama, bolnicama, ministarstvima, policijskim stanicama i brojnim objektima gdje to može da se izvede – rekao je Abazović i dodao da ne misli da se to radi bez procedura.
– Ne može država da radi nešto što privatnici mogu. Pa nemojte, treba da se odnosimo u istoj ravni – ocijenio je on.
Damjanović je rekao da nije sporno da se donese zaključak gdje će se podržati ova aktivnost i namjera.
-Staćemo na liniji zakonskih normi uz mogućnost da se one nadograđuju. Nisu zakoni sveto pismo, oni su tu da se primjenjuju ali i mijenjali ukoliko je primjena nemoguća – rekao je Damjanović.
Izvor: Dan
