„Raduj se, blagodatna! Gospod je s tobom, blagoslovena si ti među ženama“.
Ovim riječima arhanđel Gavrilo saopštio je Djevici Mariji da je odabrana od Boga da rodi Božjeg sina, Isusa Hrista, Mesiju i Spasitelja svijeta i čovjeka.
Na praznik Blagovijesti, Bogorodica je svojom poslušnošću Bogu ispravila Evin grijeh neposlušnosti. Eva je upotrijebila svoju slobodu na zlo i na radost đavola, a Bogorodica je upotrjebila svoju slobodu na svjetu službu Bogu i smireno uskliknula „Evo sluškinje Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!“
Blagovijesti se praznuju 25. marta po starom (7. aprila po novom) kalendaru.
Otuda se i Blagovijest smatra koliko velikim toliko i radosnim praznikom. Sa ovim događajem, otpočela je istorija spasenja ljudskog roda i obnovljenja tvari.
Spadaju u rijed Bogorodičnih praznika, i uvijek se slave 25. marta po starom, odnosno 7. aprila po novom kalendaru.
Koliko se u našem narodu poštuju Blagovijesti, govori i vjerovanje da danas ni ptice u šumi ne svijaju gnezda. Svetkuju ga najviše žene, zbog poroda, posebno nerotkinje mole se Svetoj Bogorodici.
Po narodnom vjerovanju dok ovaj dan ne prođe, ljudi se još boje zime. Blagovijesti su, uz Cvijeti, jedina dva dana kada je dozvoljeno jesti ribu tokom Vaskršnjeg posta.
