
Danas, 22. februara 2025. godine, navršava se 90 godina od rođenja jednog od najvažnijih pisaca jugoslovenske i svjetske književnosti, Danila Kiša. Rođen u Subotici, Kiš je odrastao u turbulentnom istorijskom kontekstu, što će kasnije imati dubok uticaj na njegova djela. Kiš je, kroz svoju književnost, istraživao teme smrti, postojanja, istorije i identiteta, često se baveći i ličnim tragedijama, poput gubitka oca u logoru, što je oblikovalo njegov pogled na svijet i pisanje.
Njegova djela ostavila su dubok trag u književnosti, a danas se smatra jednim od najvažnijih intelektualaca 20. vijeka. Kiš je bio poznat po svom stilu koji je balansirao između filozofije, književnog minimalizma i velikih pitanja postojanja. Pisao je o istoriji, o tragedijama Drugog svjetskog rata, o čovjekovoj borbi za identitet, ali i o globalnim temama kao što su totalitarizam, nacionalizam i socijalne nepravde.
Njegova najpoznatija djela, Porodični ciklus i Bašta, pepeo, duboko su emotivna, ali i intelektualno izazovna. Bašta, pepeo (1965) je jedno od najvažnijih djela jugoslovenske književnosti, u kojem Kiš piše o stradanju i nasljeđu holokausta, kroz priču o njegovoj porodici. U tom djelu Kiš koristi svoje lične tragedije, ali i širu društvenu stvarnost, da bi izgradio univerzalnu refleksiju o ljudskim sudbinama.
Iako je Kiš bio veliki majstor introspekcije i detaljnog istraživanja istorije, njegov rad bio je često politički i društveno provokativan. Njegovo najpoznatije djelo, Peščani sat (1972), jedan je od najvažnijih romana koji se bavi pitanjem postojanja, vremena i zla, postavljajući univerzalna pitanja o istoriji, smrti i životu.
Pored romana, Kiš je pisao i eseje, pripovjetke i drame.
Kiš je bio duboko angažovan, kako intelektualno, tako i politički, i vjerovao je u ulogu književnosti u objašnjavanju i kritikovanju društvenih i istorijskih događaja.
Za svoj rad, Kiš je dobio brojne nagrade, među kojima su NIN-ova nagrada, Nagrada Andrić i Françoise Mauriac za roman Bašta, pepeo. Ipak, njegova politička angažovanost nije bila bezopasna – mnogi kritičari su ga napadali zbog njegovih stavova o jugoslovenskoj stvarnosti, dok je sam Kiš bio stava da pisac ne može biti nevidljiv u društvu koje neprestano proživljava dramatične promjene.
Iako je preminuo 1989. godine, i u času smrti imao samo 54 godine, za sobom je ostavio bogat književni opus koji se danas čita i poštuje širom svijeta. Kišova djela prepoznata su u međunarodnim okvirima i prevedena na mnoge jezike.