Problem deponije Mislov do nije problem samo lokalne zajednice, ocijenio je Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa (DMEN), navodeći da će se kroz projekat reciklažnog centra klasifikovati različite vrste otpada, koji će se dalje transportovati.
“S obzirom na to da je prethodni požar lokalizovan u jezgru deponije i usljed najava da će problem početi da se rješava, sreli smo se sa ovim što vidimo sada. To je vrlo ružna slika u ovom mirnom proljećnom jutru, koja opominje da treba hitno rješavati problem deponovanja otpada u našem gradu”, rekao je Karadžić za Televiziju Nikšić.
Ističe da to nije samo problem lokalne zajednice.
“Neki planovi upravljanja otpadom na nivou države su usmjereni na Opštinu Nikšić, kao regionalni centar, tako da time i država treba da se pozabavi. Nadamo se da sve što trenutno vidimo neće dugo trajati, jer je veliki problem sagorijevanja otpada. To su različite vrste – otpad koji se deponuje od 2003. godine, koji u velikoj mjeri sadrži karakteristike opasnog. Sreća u nesreći je što i juče i danas Nikšić ima povoljan vjetar, pa emisije ne idu na gradsko jezgro. Inače, to je kancerogeni uticaj i direktan problem po zdravlje građana”, naglasio je Karadžić.
Ocjenjuje da je najveći ekološki problem stanje voda.
“Upravo deponija djeluje na rječno korito Zete koje je odmah nadomak nje. Predstavlja problem svim građanima, ne samo po zdravlje, već kontaminacija štetnih gasova utiče i na zemljište”, ističe Karadžić.
On je posavjetovao sugrađane da zaštite svoje zdravlje.
“Ukoliko dim krene na gradsko jezgro, zatvorite balkonska vrata i prozore. Sa druge strane, svi građani moraju biti mobilniji kada je riječ o živtnoj sredini i vršiti veći uticaj na donosioce odluka da donesu prava rješenja po mjeri građana. Ovo je 21. vijek, više se ne mogu nijemo posmatrati problemi životne sredine”, upozorio je Karadžić.
Navodi da Opština Nikšić trenutno radi na izradi strateškog plana razvoja opštine, u kome će značajno mjesto zauzimati zaštita životne sredine.
Podsjeća da je Mislov do određen kao privremena deponija 2003. godine, i da tada nisu odrađene početne radnje po kojima bi ona kasnije mogla biti sanitarna deponija.
On je pozvao lokalnu upravu da nađe najbolje rješenje za sanaciju deponije.
Karadžić smatra da je projekat reciklažnog centra trebao mnogo ranije da se realizuje.
“Kroz taj projekat imaćemo klasifikaciju različitih vrsta otpada, koji će se dalje transportovati. Dobiće se ekonomska vrijednost, radna mjesta, neće se zagađivati životna sredina”, navodi on.
Ističe da Crna Gora nema ni reciklažu papira, stakla i plastike, ali se nada da će se kroz izvoz zaraditi ekonomska dobit.
