Povodom usklađivanja vizne politike Crne Gore sa EU, vlada Milojka Spajića navodi da su, u trenutnim globalnim okolnostima, pristup novim tržištima i olakšan dolazak turista i investitora ključni za održivost crnogorskog turizma, koji čini 26 odsto BDP-a.
Upravo su jasni ekonomski interesi glavni razlog zbog koga je Crna Gora uspostavila bezvizni režim prema određenom broju zemalja, navode iz Vlade.
Komentarišući ove zaključke Vlade, ekonomski analitičar Davor Dokić kaže da smatra da bi uvođenje viza dodatno urušilo crnogorski turizam.
– Mislim da je ova odluka Vlade konačno vođena zdravim razumom, jer nije bilo ni normalno sjeći granu na kojoj sjedite, a mi smo to činili uvođenjem sankcija. Zato je dobra odluka Vlade koja govori da je eventualno uvođenje viza Rusiji, Kini, Turskoj, Azerbejdžanu… odloženo. Mislim da će to uskoro biti bespotrebna i suvišna priča i da do toga nikada neće ni doći. Počeli su i mirovni pregovori između SAD i Rusije oko ovog nesrećnog rata u Ukrajini, tako da se nazire svjetlo na kraju tunela – kaže Dokić za “Dan”.
Kada je bezvizni režim u pitanju, iz Vlade su naveli i konkretno na koje se zemlje odnosi.
– Rusija sa 230.000 ruskih posjetilaca godišnje i ova zemlja i dalje ima značajan uticaj na ekonomiju. Zemlja sa najvećim brojem lica koji u Crnoj Gori imaju regulisan boravak (18.427 državljana Rusije) – saopšteno je iz Vlade.
Navode i Azerbejdžan.
– Investicija od milijardu eura u rizort Portonovi, oko 15.000 turista godišnje – dodaju iz Vlade.
Dalje navode Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju i Bahrein.
– Rastuće investicije iz ovih zemalja u nekretnine i turizam, kao i veliki potencijal (avio-konekcije i priliv gostiju) za diversifikaciju turističkog tržišta – saopštili su iz Vlade.
Turska je, dodaju, treći po veličini investitor u Crnoj Gori (91,2 miliona eura investicija u 2024) i 320.000 posjetilaca godišnje.
– Regulisan boravak u Crnoj Gori ima 11.465 državljana Turske – ističu iz Vlade.
Kina, kako navode, učestvuje u strateškim infrastrukturnim projektima (auto-put, rekonstrukcija bulevara na relaciji Aerodrom Tivat – Jaz, TE Pljevlja), sa brojem zabilježenih ulazaka od 58.000 turista u 2024.
Bjelorusija je, kažu, ključna destinacija za transplantaciju bubrega crnogorskih građana (50 ljudi na listi čekanja, troškove u iznosu od 70 hiljada pokriva Fond za zdravstveno osiguranje).
Dokić kaže da je otkazivanje avinskih letova iz Rusije za Crnu Goru znatno doprinijelo padu broja turista iz ove velike države, što je, i značajno uticalo na finansijski rezultat naše turističke privrede.
– Prema mojim procjenama, Crna Gora je izgubila preko dvije milijarde eura zato što je brzopleto ušla u proces uvođenja sankcija Rusiji. To, jednostavno, nismo trebali da uradimo, kao što, na primjer, nije uradila Turska i ljudi iz Rusije su potpuno neometano dolazili u tu državu i trošili svoj novac, provodeći svoj odmor ili slobodne dane – kaže Dokić.
U cilju ispunjavanja obaveza preuzetih Reformskom agendom, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova aktivno rade na harmonizaciji sa viznom politikom sa EU i prilagođavanju šengenskim pravilima kroz više inicijativa, dodaju.
Prva je izmjena legislative, konkretno Zakona o strancima.
Zatim je angažovanje eksternog partnera, renomirane kompanije koja bi trebalo da prikuplja dokumentaciju za izdavanje vize u zemljama gdje nemamo konzularnu pokrivenost, usljed ograničenih kapaciteta diplmatsko-konzularne mreže.
Ukazuju i na reformu Viznog informacionog sistema, za šta su obezbijeđena sredstva od milion eura u okviru IPA III regionalnog projekta za jačanje kapaciteta za upravljanje granicama, u saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, čime će se omogućiti povećanje efikasnosti pri izdavanju viza, uvesti servisi e-viza i onlajn apliciranja i time obezbijediti tehničke pretpostavke za usklađivanje sa viznim standardima EU.
U saradnji sa EU nastaviće da traže najbolja rješenja, koja će istovremeno zadovoljiti naše nacionalne ekonomske interese i obaveze koje imamo u procesu pristupanja EU, previđene RA (2024–2027), uključujući i postepeno ukidanje bezviznog režima za zemlje kojima je potrebna viza za EU, a koji će biti u potpunosti usklađen, do trenutka prijema Crne Gore u članstvo EU, smatraju u Vladi.
Privrženi evropskim vrijednostima
– Crna Gora je privrženost evropskom putu i evropskim vrijednostima potvrdila potpunim usklađivanjem sa politikom EU prema Rusiji, uvođenjem sankcija 2022. godine, što je turističku privredu dovelo u izazovnu poziciju, imajući u vidu učešće ruskih turista u ukupnom broju onih koji posjete Crnu Goru. Dodatno, Crna Gora, kao pretežno avio-destinacija, ima ograničenja zbog nerazvijene putne infrastrukture za dolazak većeg broja posjetilaca iz Evropske unije – navodi se u saopštenju Vlade.
