Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da je nerealno očekivati da će Crna Gora uspjeti da nadoknadi izgubljeno tokom zimske turističke sezone, iako očekuje da tokom ljeta našu državu posjeti veliki broj turista, koji će većinom stići sa nekih novih tržišta.
On je u razgovoru za “Dan” istakao da treba očekivati dobru ljetnju turističku sezonu.
– Očekujem da bude dobro. Otvorena su neka nova tržišta i prema najavama turističkih radnika trebalo bi da bude uspješno. Teško je, međutim, očekivati da nadnoknadimo minus koji smo napravili zimus. Zimske turističke sezone praktično nije ni bilo. Sada je na nama da odradimo što bolje naredne mjesece, kako bismo nadoknadili što se nadoknaditi može – kaže Dokić.
I na sjednici Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, održanoj na temu pripreme predstojeće ljetnje sezone, upućen je zahtjev Vladi do pomogne u ublažavanju posljedica loše skijališne sezone i time doprinese adekvatnoj pripremi predstojećih.
– Skijališna sezona bez ijednog sniježnog dana doživjela je neuspjeh i prouzrokovala velike gubitke za privrednike koji su je pripremali – konstatovano je na toj sjednici.
Oporavak turizma
Predsjedavajući Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Luka Bulatović kazao je na sjednici posvećenoj predstojećoj turističkoj sezoni da je uspješna prošlogodišnja ljetnja sezona uticala na dalji oporavak turizma u Crnoj Gori, sa zabilježenih 2.613.306 dolazaka turista (20 odsto više nego u 2022. godini i za jedan odsto manje u odnosu na 2019), koji su ostvarili 32 odsto više noćenja nego 2022. godine, ili za 13 odsto više nego 2019. godine.
Ukupni prihodi od turizma u 2023. godini, prema podacima Centralne banke Crne Gore, iznose 1,515 milijardi eura i veći su za 44 odsto u odnosu na 2022. godinu, a za 38 odsto u odnosu na 2019.
– Prihodi su ostvareni kroz povećanje cijena na talasu inflacije. Stopa zauzetosti hotela kreće seu rasponu od 26,3 odsto u novembru do 78,9 odsto u avgustu, što ukazuje na visoku sezonalnost i da u Crnoj Gori egzistira model masovnog ljetnog turizma po višim cijenama, ali sa nešto manjom zaradom jer su troškovi poslovanja veći. Investiranje je otežano jer su kamatne stope više, a neizvjesnost je visoka na kratki i srednji rok – rekao je Bulatović.
Dokić je optimista, ali ukazuje na jedan nedostatak koji ima otvaranje novih turističkih tržišta.
– Godinama smo imali veliki broj turista iz Rusije. Oni su izuzetni potrošači. Zbog svih dešavanja na globalnom planu, zbog sankcija koje smo uveli Rusiji, a prije svega zbog rata u Ukrajini i nedostatka direktnih avio-linija, njihov broj se drastično smanjio. Činjenica je da ovi novi turisti koji dolaze sa drugih destinacija troše mnogo manje nego Rusi i turisti iz država koje su bile u bivšem Sovjetskom savezu. Jednostavno nemaju taj nivo potrošnje. Prema tome, i ako ostvarimo isti broj noćenja, nećemo imati istu potrošnju po turisti – kazao je Dokić.
Crna Gora je godinama najavljivala da će biti destinacija za visoki turizam, a Dokić kaže da se na tome mora još mnogo raditi.
– U ovom trenutku smo daleko od ostvarivanja tog cilja. Ipak, ako omogućimo da kod nas bude izgrađeno nekoliko rizorta koji će biti ekskluzivni, možemo da uđemo u taj krug – rekao je Dokić.
Naglašava da u realizaciji tog cilja moramo biti veoma konkretni.
– Daleko smo, barem zasad, od realizacije te ideje. Ako bismo napravili ekskluzivne rizorte, koji bi bili i skupi i kvalitetni, na primjer u Buljarici ili na ostrvu Sveti Nikola, to bi promijenilo situaciju. Tada bismo već mogli da kažemo da smo u zoni visokog turizma – zaključuje Dokić.
