Crnogorski turizam već decenijama predstavlja ključnu privrednu granu, ali je već godinama suočen sa nizom izazova. O fiskalnim promjenama, problemima sa saobraćajem i nedostatkom infrastrukture i uticaju spoljne politike na turizam razgovarali smo sa Davorom Dokićem, ekonomskim analitičarem iz Budve.
Jedna od tema koja je uzburkala turističku industriju jeste povećanje PDV-a sa 7 odsto na 15 odsto za ugostitelje i hotelijere. Dokić ovu mjeru smatra kontraproduktivnom jer ugrožava poslovanje brojnih hotela i turističkih objekata.
– Mnogi hoteli su već potpisali ugovore za nekoliko godina unaprijed, a povećanje PDV-a predstavlja udar na njihovo poslovanje. Ova mjera može dovesti do toga da pojedini hoteli završe u gubitku, dok će neki biti primorani da pređu u privatni smještaj. Već imamo primjere gdje se hotelske sobe preimenuju u privatni smještaj s više vlasnika – upozorava Dokić.
Ističe da država mora pronaći balans između fiskalnih prihoda i podrške turističkom sektoru.
– Država živi od poreza, ali ključ je u mjeri. Ukoliko je porez previsok, ljudi prelaze u sivu zonu ili odustaju od poslovanja – dodao je Dokić.
Kako bi se izbjegle negativne posljedice fiskalnih mjera, vjeruje da je ključ u pokretanju investicionog ciklusa. Jedan od prioriteta vidi u valorizaciji neiskorišćenih resursa.
– Moramo hitno pokrenuti velike projekte, poput valorizacije Buljarice. Investicije su jedini način da znatno povećamo BDP i obezbijedimo održivost ekonomije – izričit je Dokić.
Jedan od potencijalnih problema u narednim godinama može biti uvođenje viza za turiste iz država poput Rusije i Kine, što bi značajno uticalo na turističke tokove. Dokić podsjeća da je zabrana letova iz Moskve već prouzrokovala gubitke.
Strani rezidenti – prilika ili propuštena šansa?
Dolazak stranih državljana, posebno iz Rusije i Ukrajine, tokom prethodnih godina znatno je doprinio crnogorskom budžetu. Dokić smatra da je Crna Gora propustila priliku da ih bolje integriše.
– Ti ljudi su imali pozitivan uticaj na naš BDP – trošili su novac, kupovali nekretnine i plaćali poreze. Umjesto da ih privučemo i inkorporiramo u naše društvo, sve smo prepustili stihiji – zaključuje Dokić.
– Procjenjuje se da gubimo oko 500 miliona eura godišnje zbog zabrane letova i sankcija Rusiji. Crna Gora mora da vodi sopstvenu politiku, jer je turizam naša najvažnija grana. Nadam se da će uvođenje viza za ruske turiste biti odloženo ili potpuno izbjegnuto – kaže Dokić i kao primjer navodi Tursku, koja svoje interese uspješno balansira s međunarodnim obavezama.
Pored fiskalnih i političkih izazova, Dokić ukazuje i na infrastrukturu kao ključni problem crnogorskog turizma. Saobraćajne gužve, nedostatak parking prostora i problem s odlaganjem otpada negativno utiču na turistički doživljaj.
– Moramo hitno graditi saobraćajnice koje će rasteretiti Budvu, poput zaobilaznice Markovići–Jaz. Problem s parking mjestima traje godinama, a smeće je ove godine preplavilo grad. Ukoliko ne riješimo ove probleme, rizikujemo da turisti ubuduće zaobilaze Crnu Goru – upozorava Dokić.
Iako se turistička sezona sada čini daleko, pripreme za narednu godinu moraju početi odmah.
– Imamo vremena da ispeglamo greške iz prošle godine, ali moramo krenuti sada. Nadam se da će lokalne vlasti ozbiljno shvatiti problem infrastrukture i smeća – rekao je Dokić.
Crnogorski turizam suočava se s brojnim izazovima, od fiskalnih pritisaka do infrastrukturnih problema i spoljnopolitičkih uticaja. Ipak, uz pravovremenu pripremu, ulaganje u infrastrukturu i pametno vođenje politike, Crna Gora može ne samo prevazići ove prepreke, već i iskoristiti svoj puni potencijal kao atraktivna turistička destinacija.
Izvor: Dan
