Da bi prostorno planiranje u Podgorici bilo uspješno i održivo, neophodno je uključiti širok spektar aktera u taj proces, počev od lokalne zajednice, preko arhitekata, inženjera i sociologa, pa sve do javnozdravstvenih stručnjaka, smatra dr Vesna Beatović, epidemiološkina i kandidatkinja za odbornicu u Skupštini Glavnog grada sa liste Preokret.
Ona kaže da dosadašnji pristup „odozgo prema dolje“ treba odbaciti i težiti ka urbanom planiranju zasnovanom na dokazima o pozitivnom uticaju zelenih površina na zdravlje ljudi.
“Odbornici Preokreta u Skupštini Glavnog grada snažno će animirati kreatore lokalne politike kako bi se pristupilo dokazano učinkovitim zdravstvenim intervencijama koje su skoro u potpunosti potcijenjene: stvaranje, regeneracija, održavanje i promocija pristupačnih gradskih zelenih sredina. To neće biti predizborna kampanjska aktivnost, već održivi i pametni proces”, kaže dr Beatović.
Ona podsjeća da postoje brojni naučni dokazi o uticaju gradskih zelenih prostora na zdravlje i dobrobit ljudi.
“Urbano zelenilo nudi siguran i zdrav prostor za šetnju, trčanje, vježbanje, odmor. Dobro planirane zelene površine jačaju društvenu povezanost i aktiviraju kulturna događanja. Tokom pandemije COVID-19 zeleni prostori su omogućili prijeko potrebne aktivnosti u slobodno vrijeme, ističičući njihov značaj u vrijeme krize. Istraživanje sprovedeno u Londonu 2012-2015. godine pokazalo je da su zelene površine u dometu od 300 m neophodne svim stanovnicima da bi čuvali svoje zdravlje. Studija iz Holandije (2018) ističe se da što je više zelenih površina to je bolje mentalno zdravlje stanovnika (najmanje 28% zastupljenosti, najveće koristi kod više od 79%). Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji prisutnost zelenih površina u susjedstvu ili unutar pješačke udaljenosti od najviše 1,5 km je ključna za mentalno zdravlje, mentalni i fizički oporavak”, ističe dr Beatović.
Prema njenim riječima, posebno veliku društvenu korist pokazuje blizina uređenih gradskih parkova siromašnijim kvartovima, jer će im pomoći u upražnjavanju zdravijih stilova života i smanjenju napetosti, što indirektno utiče i na smanjenje stope kriminala.
“Studije pokazuju da čak i nedjeljno posjećivanje zelenih površina ima pozitivno dejstvo na ljudski organizam. Boravak u zelenim gradskim prostorima smanjuje anksioznost (osjećaj snažne napetosti) i depresiju (čak je dokazano smanjeno propisivanje antidepresiva u zonama sa više zelenila), povećava produktivnost. Nivo mentalne sposobnosti se povećava ako ljudi mogu vidjeti zelenilo iz kuće ili sa radnog mjesta. Snažni dokazi ukazuju na povoljan uticaj čestog boravka u urbanim zelenim prostorima na šećernu bolest, krvni pritisak, srčani ritam, nivo hormona stresa, loši holesterol i smrtnost od svih uzroka, posebno srčanih i moždanih udara. Efekti se proširuju u kombinaciji sa fizičkom aktivnosti, npr. baštovanstvom, individualnom ili u zajednici, dodatno smanjujući depresiju, anksioznost, stres i gojaznost, poboljšavajući mentalnu kondiciju, unapređujući društvenu povezanost, a proizvodi se i zdravija hrana. Fizička aktivnost na otvorenom povezana je sa većim zadovoljstvom, smanjenenjem negativnih emocija i umora, povećanom životnom energijom i elanom”, dodaje dr Beatović.
Ona podsjeća da zeleni prostori unapređuju životnu sredinu, smanjujući gradsku buku, aerozagađenje, vrućinu i efekte urbanih toplotnih ostrva, doprinoseći značajno prirodnom hlađenju gradova (procijene ukazuju da površina od 50m2 vegetacije može smanjiti temperaturu vazduha za 1°C na tom lokalitetu). Urbane zelene površine upijaju ugljen-dioksid, oslobađaju kiseonik, poboljšavaju kvalitet i vlažnost vazduha, čuvaju vodu i zemljište, smanjuju brzinu vjetra.
“Da bi ovo zaživjelo u praksi, u Podgorici je najprije neophodno identifikovati dostupnost urbanih zelenih površina u gradu unutar preporučene udaljenosti, obraćajući pažnju i na strukturu zajednice koja tu živi, radi ili uči, zatim na količinu, kvalitet i način korišćenja zelenih površina. Zatim je potrebno istaknuti žarišne zone grada koje nemaju pristup adekvatnim zelenim površinama. Na kraju je potrebno usmjeriti se na moguća rješenja ili alternative”, ističe dr Beatović poručujući da je zdravlje, naše najveće bogatstvo i snaga.
“Oslobodimo zeleni potencijal našeg grada i dozvolimo mu da diše punim plućima”, poručila je dr Beatović.
