Praćenje životnog stila funkcionera moralo bi biti jedna od glavnih zadataka svih antikorupcijskih agencija, ali je crnogorska, nažalost, trenutno ograničena samo na kontrolu tačnosti podataka iz dostavljenih izvještaja o imovini i prihodima.
Ta ograničenja će, očekuje vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić, biti uklonjena donošenjem novog Zakona o sprečavanju korupcije.
“Imovinski kartoni bi trebalo da odražavaju realnu sliku o imovini i prihodima svih javnih funkcionera. Nažalost, trenutno zakonsko rješenje, prije svega, ograničava Agenciju na ispitivanje samo tačnosti podataka iz podnijetih izvještaja o imovini u odnosu na podatke koji su u posjedu drugih institucija. Očekujemo da se ta ograničenja uklone prilikom predstojećih izmjena Zakona o sprečavanju korupcije, kako bi Agencija imala punu operativnost. Dodatno, predvidjeli smo uspostavljanje više mehanizama kojima će se dodatno unaprijediti saradnja sa državnim organima i nadležnim tužilaštvima kako bismo pojačali koordinaciju i saradnju u cilju efikasnijeg procesuiranja predmeta i bili u prilici da obezbijedimo efikasniju razmjenu podataka koji omogućavaju širu analizu i efikasnije postupanje protiv potencijalnih korupcijskih aktivnosti”, kazao je Drakić u intervjuu za “Vijesti”.
On je kazao da Agencija trenutno radi na više stotina predmeta iz prethodnog perioda koji nijesu dobili epilog.
Govoreći o postupanju Agencije u slučaju kolekcije satova bivšeg šefa države Mila Đukanovića, Drakić ukazuje na to da je “taj slučaj zahtijevao pažljivo i detaljno sagledavanje postupanja u ranijem periodu i provjeru cjelokupne dokumentacije, ali i saradnju sa drugim nadležnim institucijama i sprovođenje određenih dodatnih postupaka”.
Kako na pola mandata na funkciji vršioca dužnosti direktora ocjenjujete stanje u Agenciji za sprečavanje korupcije? U kojim oblastima cijenite da se stanje mora popraviti?
U proteklih deset nedjelja, Agencija je napravila važne korake u pravcu veće transparentnosti, efikasnosti i proaktivnosti, ali svakako ima još mnogo posla. Odlučni smo da se odgovorno suočimo sa svim izazovima, koji su brojni. Od preuzimanja funkcije, radili smo na jačanju kapaciteta ključnih sektora koji se bave kontrolom imovine funkcionera, prijavama građana, te nadzorom finansiranja političkih subjekata. Takođe, unaprijeđena je interna organizacija i uvedene su mjere za ubrzanje obrade predmeta i skraćenje rokova za donošenje odluka. Kao preduslov toga uradili smo evidenciju svih predmeta koji su u radu, a da nijesu imali epilog u ranijem periodu. Tih predmeta je oko 600, od kojih je riješeno oko 120.
Sve naše aktivnosti su usmjerene na unapređenje kvaliteta rada i jačanje povjerenja u Agenciju kao nosioca aktivnosti u borbi protiv korupcije.
Ipak, ključna oblast u kojoj je potrebno dodatno unapređenje je dalje unapređenje zakonskog okvira. U tom pravcu pokrenuli smo najširi dijalog sa svim relevantnim institucijama, međunarodnim partnerima i civilnim sektorom, prije svega kroz organizaciju tri okrugla stola na kojima je ukupna stručna javnost iznijela svoje mišljenje o primjeni i unapređenju normativnog okvira, nakon čega će uputiti konkretne predloge za unapređenje. Naš cilj je da Agencija u narednom periodu bude prepoznata kao agilan i transparentan organ koji je u potpunosti posvećen borbi protiv korupcije.
Usvojena je nova sistematizacija, a predviđeno 98 izvršilaca. Koliko je zaposlenih do sada bilo u Agenciji i kojem sektoru i zašto je potrebno pojačanje?
U skladu sa preporukama GRECO-a, jasno je naglašeno da je neophodno da kapaciteti ASK-a, sa ciljem njene pune operativne nezavisnosti, administrativnih kapaciteta i efikasnosti, budu dodatno ojačani obezbjeđivanjem nezavisnih procedura zapošljavanja zasnovanih na zaslugama, koje predviđaju testiranje integriteta novog osoblja. Preporučeno je i da se obezbijedi da broj stalno zaposlenih u ASK-u bude povećan na nivo koji je u skladu sa njenim pravilima i predviđenim obimom posla.
Trenutno je u Agenciji 55 aktivno zaposlenih, što je značajno manje od broja koji je neophodan za ostvarivanje mjerljivih rezultata i snažnijeg uticaja. Pojačanje je posebno potrebno u sektorima koji se bave analizom imovinskih kartona, kontrolom prijava građana i sektorom za istraživanja i prevenciju. Povećanjem broja zaposlenih u ovim sektorima možemo značajno unaprijediti efikasnost Agencije, brže reagovati na prijave građana i kvalitetnije obavljati nadzor nad imovinskim kartonima javnih funkcionera. Cilj je da više od 50 odsto zaposlenih direktno sprovodi nadležnosti propisane zakonom.
Ovi sektori su direktno povezani sa misijom Agencije da unaprijedi antikorupcijski okvir Crne Gore i obezbijedi efikasnu kontrolu, a takođe omogućavaju nam i bolji odgovor na složenije slučajeve koji zahtijevaju dodatna istraživanja i pažnju.
Jedna od glavnih zamjerki u prethodnom periodu bila je zatvorenost Agencije, posebno kad je u pitanju poštovanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Da li je Agencija od avgusta uspjela to da unaprijedi?
Jedan od naših prioriteta bilo je upravo unapređenje transparentnosti i pristupa informacijama. Od avgusta smo napravili niz konkretnih koraka kako bismo unaprijedili dostupnost informacija i objavili što veći broj informacija od javnog interesa na našoj internet stranici, uključujući sve relevantne podatke i rezultate rada.
Sama transparentnost podrazumijeva i otvorenost u postupanju i izvještavanju o našem radu i nalazima do kojih dolazimo. S tim u vezi, organizovali smo radne sastanke sa predstavnicima NVO sektora, medija i predstavnicima sudske i izvršne vlasti sa ciljem unapređenja saradnje, razvoja partnerskog odnosa i rješavanja pojedinačnih slučajeva.
Pored toga, značajno smo ubrzali odgovor na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, u skladu sa zakonskim normama. Proaktivno, u 31 predmetu u oblasti SPI u kojima su izjavljene žalbe na ranije postupanje Agencije, objavili smo kompletnu dokumentaciju i o tome obavijestili podnosioce zahtjeva.
Naš cilj je postizanje potpunog povjerenja građana u Agenciju kroz kritički odnos prema svim pitanjima koja su u našem fokusu rada, kao i transparentan rad i otvorenost u pružanju informacija o postupcima, slučajevima i svim aktivnostima.
Kako ocjenjujete trenutnu saradnju sa nevladinim organizacijama?
Saradnju sa nevladinim sektorom ocjenjujem kao konstruktivnu i sve intenzivniju. Uspostavili smo redovne sastanke i kanale komunikacije koji su posvećeni borbi protiv korupcije i unapređenju transparentnosti. Naša saradnja je dragocjena, jer rad civilnog društva doprinosi građanskoj kontroli i podizanju svijesti o važnosti prijavljivanja korupcije, ali i efikasnom institucionalnom odgovoru.
Agencija otvoreno prihvata sugestije nevladinog sektora, i sa zadovoljstvom mogu reći da se povratne informacije koriste za unapređenje naših procedura. Saradnja sa NVO sektorom je izuzetno značajna jer omogućava i dodatni pritisak javnosti koji može poboljšati naš učinak u borbi protiv korupcije.
Koliko je predmeta, kad su u pitanju javni funkcioneri, trenutno u radu? Koliko je od toga naslijeđeno iz prethodnog perioda?
Naslijedili smo više od 250 neriješenih predmeta koji se odnose na javne funkcionere. U ovom trenutku ih je oko 200. Nakon evidentiranja svih tih predmeta u toku su detaljne provjere koje uključuju obimnu dokumentaciju i poštovanje zakonskih procedura.
Posvetili smo dodatnu pažnju naslijeđenim predmetima, jer je važno riješiti ih u cilju vraćanja povjerenja javnosti u rad Agencije. Trudimo se da kroz efikasnu obradu i brže donošenje odluka smanjimo broj neriješenih predmeta i podignemo ukupnu efikasnost.
Do sada je donijeta odluka u oko 50 predmeta, a u narednom periodu imaćemo pojačanu dinamiku rješavanja zaostalih predmeta, uključujući i one koji opterećuju javnost dugi niz godina, a koji nijesu dobili odgovarajući epilog.
Radite na više slučajeva koji godinama interesuju javnost. Jedan od tih je i imovina bivšeg predsjednika Mila Đukanovića, posebno kolekcija satova. Jeste li blizu odluke u tom slučaju? Da li se gospodin Đukanović izjasnio u vezi sa tim pitanjem?
Ovaj slučaj je zahtijevao pažljivo i detaljno sagledavanje postupanja u ranijem periodu i provjeru cjelokupne dokumentacije, ali i saradnju sa drugim nadležnim institucijama i sprovođenje određenih dodatnih postupaka neophodnih nakon uvida u činjenice i dokaze, kao i izjašnjenja ovog javnog funkcionera. Nakon prikupljanja svih podataka koji su od značaja, donijećemo odluku.
Veliki broj odluka iz ranijeg perioda je trenutno pred Upravnim sudom, dok su ostali koji su još neriješeni ili Agencija nije donijela odluku, trenutno u prioritetnom postupanju.
Posebno u ovim slučajevima odlučni smo da u okviru nadležnosti Agencije, osiguramo transparentnost i poštovanje zakonskih obaveza i da obavijestimo javnost o svim podacima u vezi sa ranijim postupanjem ili propustima u postupanju.
Sporazum zasada potpisale samo Crna Gora i Sjeverna Makedonija
Šta očekujete od primjene Sporazuma o razmjeni podataka o imovini van Crne Gore? Da li ste do sada imali upita od drugih potpisnica? Da li je Agencija do sada tražila podatke od drugih potpisnica i ako jeste u koliko slučajeva?
Sporazum o razmjeni podataka o imovini sa zemljama regiona gledamo kao izuzetno značajan i očekujemo njegovu brzu primjenu. Do sada su sporazum ratifikovale Sjeverna Makedonija i Crna Gora, i time pokazale odlučnost za efikasnu borbu protiv korupcije.
Ono što sa sigurnošću mogu da kažem je da ćemo odmah po sticanju uslova pokrenuti punu implementaciju ovog sporazuma i da očekujemo da će njegova primjena unaprijediti regionalnu saradnju, dodatno povećati odgovornost u vršenju javne funkcije i omogućiti efikasnu kontrolu imovine u inostranstvu.
Izvor: Vijesti
