Decenijama crnogorski drvoprerađivači ukazuju na probleme u crnogorskoj drvno-prerađivačkoj industriji, na probleme u crnogorskim šumama, na uništavanje šuma nacionalnih parkova i na ekološke probleme na koje vlast žmuri.
Zbog toga su drvoprerađivači sa područja Plava zatražili juče od nadležnih u Vladi Crne Gore da, kako su naveli, konačno pronađu odgovarajući modalitet za gazdovanje državnim šumama.
Naveli su da to rješenje mora da podrazumijeva jačanje finalne proizvonje drvara i zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva.
Kazali su da dosadašnje aktivnosti nijesu dale odgovarajuće rezultate i da, pored određenih pomaka, i dalje imaju utisak da “šumska mafija ima značajni uticaj u sferi upravljanja državnim šumama”.
“Mi već nekoliko godina vodimo pravu borbu kako bi dokazali da u državnim šumama na području Plava, a i šire glavnu riječ vodi šumska mafija i da je pojedincima omogućeno da se enormno bogate dok lokalni drvoprerađivači ne mogu da obezbijede sirovinu za rad.
Ta naša borba dala je određene rezultate na šta ukazuje i činjenica da je aktuelno rikovodstvo u Upravi za šume shvatilo da iznosimo istinu i da dosadašnjim pojavama treba stati na kraj.
Međutim, generalno gledano, nije ništa značajnije urađeno da se kroz odgovarajuće aktivnosti državnih organa dođe do modela koji će garantovati da neće biti privilegovanih koncesionara, već da će se drvna masa, prije svega, stavljati u funkciju razvoja lokalne zajednice.
To znači da je neophodno da se prvo zadovolje potrebe lokalnih drvoprerađivača i građana, pa tek nakon toga da se viškovi prelivaju iz opštine u opštinu. Zato od Vlade Crne Gore tražimo da pod hitno iznađe valjano rješenje i da ne dozvoli da šumska mafija i dalje vlada državnim šumama”, naveo je u ime drvoprerađivača Plava Esko Barjaktarević.
Drvoprerađivači su ukazivali da se decenijama sirovo drvo izvozi u inostranstvo i da se umjesto toga na Sjeveru Crne Gore otvore fabrike za preradu drveta i proizvodnju gotovih proizvode od ove izuzetno važne sirovine.
Zbog toga su juče zatražili da se izvoz sirovine smanji na najmanju moguću mjeru i tako da šansa finalnoj proizvodnji drveta u Crnoj Gori.
“Do sada je drvna masa iz Plava odlazila u oblovom stanju u neke druge krajeve, čime je našoj opštini pričinjena ogromna šteta po različitim osnovama. Zato zahtijevamo da se izvoz sirovine smanji na najmanju moguću mjeru i da se šansa da finalnoj proizvodnji drveta. Na taj način bi kroz rad u našim pogonima uposlili značajan broj radnika i stvarali dohodak koji bi značajno uticao na zaustavljanje iseljavanja i podizanje standarda lokalnog stanovništa”, kazao je Barjaktarević.
Drvoprerađivači su naglasili da problem predstavlja i to što, kao su istakli, tužilaštvo nije procesuiralo aktere nedozvoljenih radnji u državnim šumama.
“Zahvaljujući našim aktivnostima na površinu je isplivalo dosta prljavog veša kad je u pitanju eksploatacija šume sa područja Čakora, Šipovice, Vaganice i drugih lokaliteta. Međutim, na sve to tužilaštvo i dalje šuti, što ne bi smjelo da radi.
Tim prije kad se zna da su ranije iz Uprave d za šume tvrdili da je tamo sve regularni, a sada, kad imamo novo rukovodstvo, da zbog učinjenih propusta neko treba krivično da odgovara.
Zato tražimo da tužilaštvo, prije svega objelodani šta se sve radilo u devetom odjeljenju na lokalitetu Ječmište i procesuira sve one koji su pribjegavali nezakonitim radnjama prilikom eksploatacije drvne mase sa područja Plava.
Na taj način će se staviti do znanja da država želi da se obračuna sa šumskom mafijom. Ako se to ne desi onda sva naša zalaganja u cilju poštovanja propisa postaju besmislen”, kazao je Nedžad Cecunjanin.
Ukloniti oštećena stabla iz Nacionalnog parka „Prokletije”
Drvoprerađivači su ustvrdili da postoje i brojne neregularnosti po pitanju raspisivanja tendera za uklanjanje oštećenih i porušenih stabala četinarske i bukove šuma u dijelu Nacionalnog parka “Prokletije”.
“Na području Nacioanlnog parka “Prokletije”, odnosno u tamošnjim šumama, nalazi se mnošto takozvanih izvala. Stručnjaci su preporučili da ta stabla treba što prije ukloniti, jer ona predstavljaju opasnost za prolaznike, a ujedno prijete da prenesu bolest na zdravu visokokvalitetnu šumu. Međutum, tender koji je raspisan za njihovo uklanjanje obuluje brojnim nezakonitostima. Zato ga treba što prije poništiti i ponoviti, i dati prednost lokalnom stanovništvu da iskoristi tu oštećenu drvnu masu, a ne je davati nekome sa strane koji nema blage veze sa drvopreradom”, zaključio je Nedžad Cecunjanin.
