Registar počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode djece koji je bio najavljen za 15. decembar još nije završen, jer sudovi još uvijek nijesu dostavili neophodne informacije, potvrđeno je Pobjedi nezvanično iz više izvora.
Pobjedi iz Ministarstva pravde nijesu odgovorili na pitanja, poslata u ponedjeljak, kada će biti završen i kada će biti dostupan institucijama za koje je namijenjen.
U nekoliko crnogorskh gradova su 2021. godine, tokom epidemije korone, održani protesti protiv seksualnog nasilja nad djecom. Okupljeni građani su u Podgorici, Nikšiću, Tivtu, Cetinju, Kotoru… na trgovima ostavljali plišane igračke kao izraz revolta zbog blage kaznene politike koja je predviđena u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece.
Vrlo brzo…
Nezvanično, Pobjedi je rečeno da će registar biti gotov „vrlo brzo“. Ta evidencija je najavljivana još od 2009. godine, kada je Crna Gora potpisala Konvenciju Savjeta Evrope o zaštiti djece od seksualnog iskorišćavanja i seksualnog zlostavljanja i tada se obavezala da će uspostaviti registar.
Registar pedofila, kako je nazvan u javnosti, sadržaće imena počinilaca, vrijeme kada je počinjeno djelo, kao i dužinu kazne. Osobe sa te evidencije biće nadzirane, neće moći da borave ili rade u blizini djece, moraće redovno da se prijavljuju Upravi policije. Ipak, da bi se znalo ko će ih nadzirati, moraće da se promijene i podzakonski akti koji će pratiti aktuelni Krivični zakonik.
Posljednji događaj iz Kotora, još jednom potvrđuje činjenicu da je reigstar neophodan, ali i snažniji odgovor svih institucija kada je u pitanju zaštita djece od seksualnih predatora.
Pobjeda je pisala da je I.K. (36) koji je bio nezvanično angažovan u KK „Kotor“, odnosno prisustvovao je treninzima – uhapšen zbog sumnje da je u dužem vremenskom periodu iskorišćavao maloljetnike za pornografiju i počinio obljubu nad više djece uzrasta do 14 godina. Iz Kluba su demantovali da je on pomoćni trener, ali ne i činjenicu da je učestvovao u radu kluba.
Žmurenje i pranje ruku
Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji“ je Pobjedi kazala da je neophodno da se, osim registra, konačno uđe i u proceduru izrade podzakonskih akata, da osoba koja je ovo uradila više nikada ne bude u mogućnosti da isto ponovo i da stupi u bilo kakav kontakt s djecom, ili da radi sa njima, kao i da bude nadzirana kako je to predviđeno Krivičnim zakonikom, čije su odredbe usvojene ali se ne primjenjuju.
“Kada je riječ o slučaju koji se događao u Kotoru, činjenica je da je sve ono što smo mogli da pročitamo u saglasju sa praksom koja se u kontinuitetu ponavlja, mada ovo zaista jeste ekstreman slučaj. Ovdje su mnogi zažmurili i najmanje se vodilo računa o djeci, a svi su se trudili da pronađu nekog dežurnog krivca i da pobjegnu od svoje odgovornosti, a za to vrijeme djeca su prolazila kroz šta su prolazila”, istakla kazala je Mihailović.
Ona je dodatno zabrinuta i zbog činjenice da su se u posljednje vrijeme pokrenule neke stvari u borbi protiv seksualnih predatora, od registra, do sjednica Savjeta za prava djeteta, ali da to ništa nije uticalo na predstavnike sistema i institucija da odgovornije postupaju u ovakvim situacijama.
“Djela protiv polne slobode djeteta su naša svakodnevica. Naš sistem apsolutno ne umije da reaguje na ovakve probleme i mora da se zna da je zaštita djece u ovakvim slučajevima prioritet za državu”, naglasila je Mihailović.
Ona se osvrnula i na saopštenje KK „Kotor“, i postavila pitanje da li postoji iko nad klubovima, da li se neko bavi načinom na koji funkcionišu klubovi, i da li im i ko dopušta da na ovaj način pišu sapštenja, perući ruke od sopstvene odgovornosti.
“Očigledno je da se i na nivou samih sportskih saveza mora povesti računa da se ovakvi problemi počnu rješavati, jer je to, nažalost, plodno tle za ovakve slučajeve. Treba da se radi na kontroli i na prevenciji kako bi se djeca zaštitila, te da se zna kako se komunicira u ovakvim situacijama, prvo sa roditeljima, pa i sa javnosti. Jer niko nije reagovao kako treba, klub najmanje”, smatra Mihailović.
Istakla je da je očigledno, nakon ovakvog istupa, jedino važno da javnost procijeni da klub nije kriv, a drugo je sve manje važno.
Seksualno uznemiravanje i seksualni napadi na djecu se sve češće prijavljuju, a ono što je porazno je činjenica da su kazne blage. Za seksualno uznemiravanje se često izdaje prekršajna kazna od nekolio stotina eura, dok se obljuba nad djetetom procesuira dugo, čime se dodatno viktimizuje i dijete i porodica, a zatvorske kazne su par godina.
Kazne
Prema izmjenama Krivičnog zakonika, za krivična djela silovanje, obljuba sa djetetom, nad nemoćnim licem, obljuba zloupotrebom položaja, počinilac će biti kažnjen zatvorom u trajanju do četrdeset godina. Ko učini obljubu nad djetetom kazniće se od pet do petnaest godina zatvora.
A ukoliko se obljuba izvrši zloupotrebom položaja ili ovlašćenja najmanja kazna je deset godina zatvora. Takođe, dječija pornografija, odnosno pokazivanje takvog sadržaja djeci je kažnjivo zatvorom od dvije do deset godina. Ko navodi ili iskoristi dijete za proizvodnju slika, audiovizuelnih ili drugih predmeta pornografske sadržine (dječja pornografija) ili za pornografsku predstavu, kazniće se zatvorom od tri do deset godina.
A kada je seksualno uznemiravanje u pitanju, tužioci se najčešće odlučuju za član 7 Zakona o javnom redu i miru. U tom članu piše da će oni koji budu na javnom mjestu grubo vrijeđali drugog ili se na drugi način ponašali naročito drsko, bestidno ili uvredljivo, biti kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom od 250 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.
Izvor: Pobjeda