Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u najnovijem intervjuu za Al Džaziru, oštro i kritički je komentarisao povratak Donalda Trampa u Bijelu Kuću. On se u sebi svojstvenom oštrom tonu potrudio da upozori regionalnu javnost o implikacijama Trampovog povratka.
„Izbor i inauguracija novog, bilo kojeg američkog predsjednika, nesumnjivo ima implikacije na globalnu politiku. Međutim, moramo da primijetimo da i u međuvremenu, između dva mandata predsjednika Trampa, su globalni politički poremećaji poprilično ostavili neizvjesnost u odnosu na to koji je matični pravac svjetske politike danas. Sa povratkom Donalda Trampa u Bijelu kuću ta neizvjesnost je porasla, jer znamo, analitičari su saglasni samo u jednom – jedino što je predvidivo, to je nepredvidljivost Trampove politike. U tom kontekstu treba ozbiljno primiti i upozorenje, doduše, skeptika, rekao bih, koji kažu da treba s rezervom se odnositi i prema najvažnijoj izjavi koju je Donald Tramp dao u susret njegovoj inauguraciji, a to je da neće biti Trećeg svjetskog rata. Želio bih da podsjetim, da je tokom svog prvog mandata kazao da bi Crnogorci, kao citiraću, veoma snažni, veoma agresivni ljudi, mogli izazvati Treći svjetski rat. Da umirim ukupnu javnosti pa kažem neće to biti do nas“, rekao je Đukanović u najnovijem intervjuu za Al Džaziru Balkan.
„TRAMPOVE REFORME RADIKALNE, PRVI POTEZI NE OSTAVLJAJU MNOGO NADE“
On je kazao da je teško naslutiti konačan dizajn novog svjetskog poretka, te da prvi potezi američkog predsjednika ne ostavljaju mnogo prostora za nadu. Trampove reforme su, po mišljenju Đukanovića, prilično radikalne.
„Mislim da je jako važno i da kažemo, s obzirom da smo krenuli od Amerike, da će implikacije SAD na globalnu političku scenu uveliko zavisiti od onog što će se događati u samoj Americi. Od uspjeha prilično radikalnih reformi koje je Donald Tramp najavio SAD. Kada bi se sudilo na osnovu prvih poteza moram da kažem da to ne bi ostavljalo prostora za neke velike nade. Dakle, odlazeći predsjednik je pomilovao svoju porodicu, rekao bih, preventivno. I prije nego što je američko pravosuđe pokazalo bilo kakav interes prema nekima od njih. Drugo, Tramp je kao prvu svoju odluku pomilovao 1.500 ljudi koji su američko pravosuđe je smatralo ponukani njegovim pozivima rušili Kapitol hil sa namjerom da izbjegnu implementaciju rezultata predsjedničkih izbora 2020. godine. Kada bi se to slučajno dogodilo, takvo ponašanje predsjednika u balkanskim državama, pa mogu slobodno reći i u evropskim državama, to bi zaista siguran sam naišlo na opštu osudu, na jedinstven stav da je riječ o nedemokratskim i autokratskim režimima. Takođe, dajte da primijetimo da su već 22 američke savezne države najavile preispitivanje novodonesene uredbe o uskraćivanju prava na državljanstvo djeci rođenoj na američkom tlu. Jedna od njih je, dakle, aud u Sijetlu je donio odluku zapravo i o početku procesa na tu temu. Dakle, hoću da kažem, puno je neizvjesnosti i u samoj Americi. Čini mi se da najupečatljiviji utisak, meni je makar najupečatljiviji utisak, to da je Donald Tramp prvi američki predsjednik koji je ovoliko političkog prostora ostavio krupnom kapitalu“.
„EVROPA BI SE MOGLA NAĆI NA STRANI KOJA JE SUPROTSTAVLJENA AMERICI“
„Dakle, njihove ambicije sežu i do Evrope. Meni se čini da bismo morali svi vrlo oprezno da se odnosimo prema toj novoj okolnosti. Čini mi se da su realna upozorenja koja kažu da je američki sistem vrijednosti u opasnosti. Da američki krupni kapital prijeti da pojede američku demokratiju. A američka demokratija, podsjetimo, se bila vrlo uzoran model demokratije, ne samo u ovom dijelu svijeta, nego u svijetu uopšte. i da zaključimo kada je u pitanju Evropa, jer mi smo Evropljani. Nas bi prije svega trebalo da zanima gdje će se naći Evropa u tom novom geopolitičkom rasporedu. Ako je suditi opet na osnovu prvih najava iz Bijele kuće, Evropa bi se mogla naći na suprostavljenoj strani Americi, jer i Evropi je namijenjeno 10 odsto dodatnih carina za uvoz robe, za njen izvoz u Sjedinjene Američke države“, tvrdi Đukanović.
Ako dodatno to osmotrimo da je ona svrstana u isti tabor sa Kinom, koje je takođe najavljeno 10 odsto novih carina, a da je protiv Kine u prvom Trampovom mandatu objavljen svjetski trgovinski rat. Logično pitanje je za svakog Evropljanina, je li to i Evropska unija, odnosno Evropa, u ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, makar u trgovinskom ratu. Dakle, čini mi se da i time definitivno završavam da je jako važno šta mi radimo u Evropi. Dakle, jako je važno da se pažljivo odnosimo prema evroatlanskom partnerstvu jer to evroatlansko partnerstvo je značajno ne samo za Evropu i za Ameriku, nego za čitav svijet. O tome svjedoči iskustvo poslije Drugog svjetskog rata. Ono je jako, jer je utemeljeno na identičnom sistemu vrijednosti s ove i s one strane Atlantika, ali ni do sada niko Evropi nije branio da sa mnogo više digniteta kreira svoju politiku i obličava svoje interese u mnogim oblastima, a prije svega u oblasti spoljne i bezbjednosne politike“, kazao je bivši crnogorski predsjednik.
Izvor: Borba
