Cijeneći intenzivnu i sadržajnu saradnju Crne Gore i Venecijanske komisije, u svjetlu izuzetnog doprinosa koji je Komisija dala prilikom izrade Ustava Crne Gore od 2007. godine, pripremi i donošenju amandmana na isti 2013. godine, kao i u procesu donošenja zakona u oblastima izbornog zakonodavstva, pravosuđa, ljudskih prava i sloboda i vladavine prava u cjelini, predsjednik Crne Gore danas se obratio predsjednici Venecijanske komisije, Kler Bazy Malaurie, saopštio je savjetnik Predsjednika Crne Gore za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić.
“S tim u vezi, predsjednk Đukanović je podsjetio da je duže od deceniju struktura obraćanja Komisiji sa različitih državnih adresa, uz dominantno zajednički politički interes većine političkih subjekata u Crnoj Gori, vođena namjerom da se uvažavajući mišljenja Venecijanske komisije dođe do pravnog, političkog i demokratskog snaženja ukupnog institucionalnog okvira u Crnoj Gori, te da je sama demokratska tranzicija vlasti, nakon održanih parlamentarnih izbora avgusta 2020. godine, u tom trenutku, bila jedan od dokaza dosegnutog visokog nivoa demokratske zrelosti crnogorskog društva”, saopštio je Bastijančić.
Međutim, kako je naveo, dinamičan razvoj društveno-političkih događaja i karakterističnih postupanja institucija sistema, od tada do danas, nedvosmisleno ukazuju da su ključni državni organi prevashodno zaduženi za afirmisanje i očuvanje vladavine prava suočeni sa sve izraženijim izazovima, takvim da je njihov rad u punom kapacitetu onemogućen ili je čak u cjelosti blokiran.
“Stoga, Predsjednik Crne Gore je naročito problematizovao to što, i pored nefunkcionisanja Ustavnog suda Crne Gore, određeni nosioci izvršne i zakonodavne vlasti čine korake koji, reklo bi se, zalaze mimo ograničene ravni njihovih Ustavom definisanih nadležnosti, za šta je najbolji primjer nedavno donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore, podržano glasovima 41 poslanika”, naveo je Bastijančić.
On je naveo da je Đukanović naglasio da bi posljedica mogućeg ponovnog izglasavanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Predsjedniku Crne Gore na skupštinskom plenumu, i njegovog stupanja na snagu u vrlo kratkom roku, mogla biti urušavanje ustavnog poretka Crne Gore i univerzalnih pravnih vrijednosti, i zatražio da Venecijanska komisija dâ hitno mišljenje na ovaj Zakon, koji je vratio Skupštini Crne Gore na ponovno odlučivanje.
