Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tokom prošle godine je pomilovao 11 osuđenih osoba, saopšteno je iz Kabineta predsjednika države za Portal RTCG.
Od kabineta šefa države tražili smo odgovor na pitanje ko konkretno je amnestiran, i saopšteno je da pomilovano 11 osoba.
Mogućnost davanja pomilovanja jedno je od ustavnih ovlašćenja predsjednika Crne Gore.
Kako je saopšteno za Portal RTCG, pomilovana lica su: S.Lj., B.D., S.R., D.R., C.N. J.V. L.N, G.M, P.D, R. B., B.Ž.
Imena i prezimena, međutim, nijesu saopštena, uz obrazloženje da se na taj način štite podaci o ličnosti.
“Ističemo činjenicu da se prilikom donošenja odluka o pomilovanju kojima su zatvorske kazne zamijenjene blažom kaznom vodilo računa o prethodno neosuđivanosti podnosilaca molbi za pomilovanje, kao i o specifičnim porodičnim, zdravstvenim i socijalnim prilikama istih. Što se tiče odluka o rehabilitaciji pažljivo je sagledavana činjenična osnova svakog predmeta, a cijenjen je naročito stav Ministrarstva pravde, kao i protek vremena od dana izdržane kazne. I kao što se vidi, radi se o djelima manje društvene opasnosti, niskim kaznama i velikom proteku vremena od izvršenja krivičnih djela (deset i više godina)“, piše u saopštenju dostavljenom Portalu RTCG.
Đukanoviću je u maju predao dužnost Jakovu Milatoviću, od koga je izgubio predsjedničke izbore 2. aprila i time smijenjen s pozicije trodecenijske vlasti.
Kao dugogodišnji lider Demokratske partije socijalista, višestruki premijer i u dva navrata predsjednik države podnio je ostavku i sa mjesta predsjednika ove stranke.
Po zvančnim podacima, u periodu od 1. januara od 31.decembra 2022. godine predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odlučivao je o 52 molbe za pomilovanje osuđenih lica i donio je 41 odluku kojima nije uvažio molbe za pomilovanje osuđenih lica.
Advokat Veselin Radulović za portal RTCG kazao je ranije kako smatra da ima prostora za unapređenje Zakona o pomilovanju u smislu preciznijeg definisanja u kojim slučajevima se može dati pomilovanje i sužavanja prostora za arbitrernost u odlučivanju.
Radulović je podsjetio da važeći zakon propisuje da predsjednik države može dati pomilovanje i bez sprovođenja postupka propisanog ovim zakonom, uz prethodno pribavljeno mišljenje ministarstva, što dodatno daje prostora za arbitrernost.
“Takođe, odluke o pomilovanju koje donese predsjednik morale bi biti detaljno obrazložene i dostupne javnosti, jer građani imaju pravo da znaju za koja krivična djela, kojoj kategoriji lica i iz kojih razloga predsjednik države daje pomilovanje”, smatra Radulović.
Kako je istakao Radulović, pomilovanje predstavlja politički, a ne pravni akt.
Izvor: RTCG
