Crna Gora ima pravo, kao i sve druge evropske države, da sama sebi bira vlast i želimo ono što su demokratski standardi koji važe svuda u svijetu – da oni koji imaju najveću političku snagu i najvišu podršku naroda formiraju Vladu i zauzmu ključne funkcije, kazao je u intervjuu za “Dan” Dejan Đurović, poslanik Demokratskog fronta (DF) i Nove srpske demokratije (NSD).
On vjeruje da je politička kriza u Crnoj Gori pred raspletom.
Šta očekujete od 2023. godine u političkom smislu i hoće li, prema Vašem mišljenju, ovo biti period izlaska iz duboke institucionalne krize?
Politička kriza u Crnoj Gori trebalo bi da bude pred političkim raspletom i da se do izbora (krajem 2024. godine) uđe u jedan mirniji politički period. Iznenadna odluka GP URA i SNP da ne prihvate praktično dogovorenu sjednicu parlamenta i formiranje Vlade po već utvrđenim pravilima taj rasplet je odložila zakratko (ukoliko promijene tu odluku) ili najavila vanredne parlamentarne izbore.
Takođe, to je trebalo da bude i preduslov za rješavanje institucionalne krize koja donekle parališe Crnu Goru.
Ali, u svakom slučaju, bilo dogovora ili vanrednih izbora, 2023. mora biti godina političkog raspleta, u kojem će se zasigurno definisati jedna stvar – DPS nakon toga ide na političku marginu.
Ima li, prema Vašem mišljenju, i dalje šanse za dogovor između konstituenata parlamentarne većine ili će se ići na vanredne izbore?
Da bi se postigao dogovor, treba da postoji dobra volja i želja svih strana koje u njemu učestvuju. S obzirom na to da smo imali, čini se, već gotovu platformu, koju je trebalo samo dovršiti i potpisima ovjeriti, na opšte iznenađenje SNP i URA nisu donijeli potpise i imali su nove uslove: da se njihovi organi ponovo izjašnjavaju i da znaju ko bi iz DF-a bio u Vladi, što liči na rukopis iz septembra 2020. godine.
DF je, kao i uvijek, bio spreman na kompromis na svoju štetu i prihvatio mnogo više nego što predviđaju demokratski standardi: da URA,Civis i SNP (9 poslaničkih mandata) dobiju 10 ministarstava, isto koliko i DF i Demokrate (29 poslaničkih mandata), uz premijerov zlatni glas.
Želim da vjerujem da će predstavnici GP URA I SNP-a ipak odlučiti kako to očigledno želi većina građana u Crnoj Gori i da će se završiti dogovor započet minule jeseni. Sad je sve na njima i od njih zavisi da li će parlamentarna većina napraviti Vladu i ispuniti narodnu volju iz avgusta 2020. godine i predizborna obećanja (demontaža režima Mila Đukanovića i njegovih satelita).
Ako toga nema, a to moramo saznati uskoro, vanredni izbori, koji bi se održali zajedno sa predsjedničkim, jedino su rješenje, što je i racionalno. Prosto, nema više vremena za gubljenje.
Kako ocjenjujete poruke zvaničnika EU povodom krize u Crnoj Gori i pominjanje mogućnosti zaustavljanja pregovora?
Crna Gora u svakom slučaju mora da donosi odluke samostalno i politički bi bilo nepristojno da se bilo kome više dozvoli da se miješa u naše unutrašnje poslove i naše međusobne dogovore.
Svjedoci smo miješanja nedobronamjernih adresa u prethodne dvije godine, koje su dominantno učestvovale u formiranju obje vlade, a ishod su vidjeli svi u Crnoj Gori – izgubili smo dvije godine.
Takve vlade nisu mogle da se izbore sa korupcijom i kriminalom, a što predstavlja uslov za zatvaranje poglavlja 23 i 24, koja su nam kamen o vratu.
Takođe, u prethodnom priodu su izostale neophodne reforme koje su trebale Crnu Goru da oslobode od organizovanog kriminala i visoke političke korupcije, na koju smo godinama ukazivali i koja je decenijama devastirala našu zemlju.
Da bismo to riješili, moramo imati Vladu koja ima političku podršku pobjednika izbora, a to je u svakom slučaju prvenstveno DF. Politički ciljevi DF-a i NSD su jasni i transparentni, a to je posvećenost borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, sprovođenje izbornih i ekonomskih reformi, vladavina prava sa završnim ciljem članstvom u Evropskoj uniji.
Kako komentarišete to što vas većina zapadnih zvaničnika koji komentarišu situaciju u našoj zemlji ne vidi kao partnere i da li je to otežavajući faktor za vašu partiju?
Prvo, siguran sam da tako ne misli većina zapadnih zvaničnika. Spoljnopolitički centri moći i njihovi interesi jesu važni i nikako se ne smiju zanemarivati, ali isto tako se ne smiju uvoditi kao arbitražni faktor za stvari koje se tiču isključivo Crne Gore i njenih građana, kao što je pravo da slobodno biraju svoje političke predstavnike i mogućnost da oni participiraju u izvršnoj vlasti.
Nemoguće je oteti se utisku da zapadni zvaničnici ne shvataju da političari koji su pobijedili na izborima moraju da učestvuju u Vladi. Mišljenja sam i da ponekad uzimamo bez rezerve izjave pojedinih predstavnika nekih marginalnih institucija, pa čak i nevladinih organizacija, koji ni u svojoj zemlji nemaju baš nikakvu podršku.
Crna Gora ima pravo, kao i sve druge evropske države, da sama sebi bira vlast i želimo ono što su demokratski standardi koji važe svuda u svijetu – da oni koji imaju najveću političku snagu i najvišu podršku naroda formiraju Vladu i zauzmu ključne funkcije.
