Akciju “Stop inflaciji” u crnogorskim marketima smo sproveli u 90 odsto, a u preostalih deset odsto vjerovatno ima neke manjkavosti, kazao je večeras u emisiji “Okvir” ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović. Osim njega, gosti su bili i Vladan Drašković, direktor Aerodroma Crne Gore, Branka Dogančić iz Udruženja privatnih izdavaoca smještaja, te Ivo Županović, profesor turizma i Pavle Ljesar, predsjednik Odbora direktora “To Montenegro”.
Kako je rekao Goran Đurović, ministar ekonomskog razvoja i turizma, akcija je u velikoj mjeri ispoštovana.
“Uđite u neki veliki market i vidjećete da je na akciji 150 do 200 artikala. Recite mi gdje se nalazi market u kom se ne poštuje akcija i odmah ću da reagujem. Ali, tvrdim da je “Stop inflaciji” u velikoj mjeri ispoštovana”, poručio je Đurović.
Đurović navodi da u “Stop inflaciji” nije uključen jedan market, pa da su, kako navodi, građani “osuđeni na njega”.
“Ako nema u jednom, onda u sljedećem ima 150 do 200 artikala na akciji. Lično sam obilazio markete i svjedočio sam da su prodavnice preplavljene ovom akcijom. Ovo je akcija Made in Montenegro. Sve ostale zemlje u regionu su iskopirale naš model. Pet koraka smo ispred svih u regionu, toliko je akcija široka i objedinjena. Smatram da smo sve ispoštovali”, smatra Đurović.
Ministar je poručio da će blagovremeno reagovati na pritužbe.
“Iskren da budem, u akciju su uključene ozbiljne kompanije i mislim da neće dozvoliti da im se poruši reputacija. Svaki ozbiljniji market drži do sebe. Osim toga, nisu tu samo marketi uključeni, već i bijela tehnika i 180 apoteka”, dodao je Đurović.
Đurović tvrdi da su u akciji obuhvatili sve ciljne grupe obuhvatili, a da je ipak teško udovoljiti svima.
“I to je iluzorno očekivati. Ne može se sprovesti akcija a da svi budu zadovoljni. Da smo stavili 300 proizvoda na akciji, bilo bi zašto nije 301”, kaže Đurović.
Na pitanje novinara zašto Đurović kao vlasnik kompanije Cerovo nije uključen u “Stop inflaciji”, ministar je kazao da je htio da odvoji biznis i ministarsku funkciju.
“Tu bi se postavilo odmah pitanje zašto promovišem svoju firmu? Htio sam da odvojim moju ministarsku poziciju od onoga što je porodični i privatni biznis”, rekao je Đurović.
Osvrćući se na turizam, on je objasnio da smo imali ove godine 37.377 turista, to jest, 29 odsto više od prethodne godine.
“Imali smo sjajnu predsezonu, a postsezona ide dobrim putem. Ovo će biti kvalitetna godina. Hoteli su sjajno odradili svoj posao, a turisti sve više traže hotele umjesto privatnog smještaja”, dodao je on.
Grade se brojni hoteli širom Crne Gore sa četiri i pet zvjezdica, kazao je on.
“Povećaćemo kapacitete u narednom periodu i nadam se da ćemo ih imati sve više. Ove godine je bio veliki broj turista iz Izraela. Imamo sivo tržište izdavaoca smještaja, ljudi neće da se registruju a naknada ne ugrožava njihov biznis”, kazao je Đurović.
Po mišljenju Vladana Draškovića, kada se sagleda odnos aerodroma u Tirani i onog u Podgorici, onda treba sagledati koliko je Albanija veća i koliko je veće tržište.
“Mi konsultujemo turističku privredu, i oni nam govore koja su to emitivna tržišta. Nama su strateške rute prioritet”, kazao je Drašković.
On je objasnio da probleme na tivatskom aerodromu vidi putničko oko ali i ima stvari koje vidi oko struke. Dok traju razmišljanja o koncesiji, naglasio je, traju napori da se sprovede sanacija.
“Aerodrom prokišnjava od 2006. godine, od otvaranja. Sprovedena je sanacija, uloženi su milioni. U principu, konačna odluka vlasnika ko je nosilac razvija, na to se sve svodi”, rekao je Drašković.
On navodi da sanacija ne može da riješi problem rekonstrukcije.
“Ali barem neće biti slike kakvu smo gledali od 2006. godine”, naglasio je Drašković.
Branka Džoganović iz Udruženja izdavaoca privatnog smještaja kazala je da su u aprilu i maju počeli da dolaze gosti.
“Kapacitet privatnog smještaja u Crnoj Gori je 70 odsto, a tim kapacitetom se ne upravlja. Registrovanih izdavaoca uopšte nije malo, ima i do 1.800 registrovanih izdavaoca. Željeli smo da se uradi sistematizacija na lokalnom nivou, željeli smo da se brendira smještaj. Mi logističku podrušku nemamo od države. Ako se ovako nastavi, sljedeća godina biće ista, ako ne i gora”, upozorila je Džoganović.
Ivo Županović je rekao da je turizam inkluzivna djelatnost, te da lokalni stanovinik mora da osjeti turizam i kao potrošač. On je rekao da moramo imati više senzibilnosti za grupne dolaske, te da to znači i veću iskorišćenost kapaciteta. Županović je rekao je da je Hrvatskoj kao dio zakona uvedeno da se računa metodološki kako se računa broj dolazaka turista na nekoj destinaciji i onda se shodno tome dozvoljava ili ne dalja gradnja.
“Danas u zakonu o turističčkim organizacijama imate da se te organizacije bave uglavnom promocijom. A tu je potreban destinacijski menadžment”, konstatovao je Županović.
Mora se, kaže, krenuti u snažniji inspekcijski nadzor.
“Apostrofirao bih da – sjetimo se često da kažemo jesmo li skupi u odnosu na Hrvatsku – a imamo Albaniju koja je, priznajemo to ili ne, desetkovala privatni smještaj kod nas. Zemlje kao što su Španija, Grčka i Kipar imale su najveći rast ove u odnosu na 2019. godinu a uspjeli su da zauzdaju inflaciju”, naglasio je Županović.
