Evropski savjet za plaćanja 21. novembra konstatovao je ispunjenost uslova pristupanja i odlučio da se broj zemalja u SEPA sistemu poveća za još dvije zemlje – Crnu Goru i Albaniju. Stvarna plaćanja u eurima u SEPA sistemu biće moguća od aprila 2025. poslije šestomjesečnog perioda prilagođavanja uključenih finansijskih institucija.
“Jedinstveno evropsko područje platnog prometa (SEPA) je inicijativa EU koja ima za cilj da pojednostavi i standardizuje platne transakcije u eurozoni i šire, omogućavajući brže, jeftinije i sigurnije uplate i isplate u eurima između različitih zemalja”, pojašnjava za Portal Analitika predsjednica Crnogorske panevropske unije i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, Gordana Đurović.
Kako dodaje, počevši od 2008. sistem se postepeno razvijao i do 2014. obuhvatio sve zemlje Eurozone, a od 2016. godine prima i zemlje nečlanice.
“Eliminiše razlike između nacionalnih i prekograničnih plaćanja i time čini evropske ekonomije efikasnijim i konkurentnijim. Danas SEPA okuplja 27 država članica EU, četiri zemlje EFTA, Ujedinjeno kraljevstvo, četiri mikro države (Vatikan, San Marino, Andoru i Monako) i neke prekomorske teritorije”, napominje Đurović.
Transakcije efikasnije, uz niže naknade
Prema njenim riječima, prednost SEPA sistema plaćanja prvenstveno je pojednostavljenje međunarodnih transakcija, korišćenjem istih standarda i pravila, veća efikasnost u plaćanjima, jer banke brže procesuiraju transakcije i smanjuju vrijeme čekanja za izvršenje uplata ili isplata, a same naknade za SEPA transakcije su niže od onih za međunarodne bankarske transfere koji nisu dio SEPA sistema.
“Drugim riječima, na osnovu SEPA standarda, transakcija se obrađuje efikasnije i brže, uz niže naknade. Za građane ili firme u Crnoj Gori, za plaćanja u eurima prema drugoj zemlji u SEPA sistemu, trošak transakcije treba da bude isti, kao i za domaću transakciju unutar zemlje. Crna Gora koristi euro kao zvanično sredstvo plaćanja u zemlji, od njegovog uvođenja jaunara 2002. godine, što joj je u posebnom aranžmanu omogućeno konverzijom dotadašnjih njemačkih maraka u eure, za potrebe našeg platnog sistema”, podsjeća sagovornica Analitike.
Međutim, kako dodaje, za plaćanja prema inostranstvu uključuju se korespondentne banke što, kaže, povećava troškove naknada za te transakcije, te su one znatno više nego što su naknade za transakcije u unutrašnjem platnom prometu.
“Pristupanjem jedinstvenom evropskom području platnog prometa, naknade se značajno smanjuju i to će moći registrovati građani i kompanije prilikom svakog plaćanja prema inostranstvu”, kaže Đurović.
Čitav proces usklađivanja, pripreme aplikacije i dijalog sa Savjetom, podsjeća ona, predvodila je Centralna banka Crne Gore, u saradnji sa Ministarstvom finansija odnosno Vladom Crne Gore.
Naglašava da se preuzimaju evropski propisi u ovoj oblasti, prvenstveno regulativa o prekograničnim plaćanjima, direktiva o platnim uslugama na unutrašnjem tržištu EU i regulativa o međubankarskim naknadama za platne transakcije na temelju kartica.
“Preuzimanjem evropskih propisa i standarda u ovoj oblasti, te okončanjem šestomjesečnog perioda operativne pripreme našeg bankarskog sistema, stiču se uslovi za prelazak sa nacionalnih šema plaćanja na šeme usklađene unutar SEPA sistema plaćanja, što osigurava građanima i firmama da koriste IBAN brojeve i SWIFT kodove za sva plaćanja unutar ovoga sistema, uz znatno niže naknade, sigurnost transakcija i brzinu realizacije nalaza”, ističe Đurović.
Pred Crnom Gorom izazovna vremena
Sagovornica Analitike osvrnula se i na platformu Barometar 26, koja je predstavljena prošle nedjelje, a koja sadrži pregled aktivnosti neophodnih za ispunjenje završnih mjerila postavljenih u 30 otvorenih pregovaračkih poglavlja.
Kao živ dokument, kako kaže, ova bi se platforma trebala dalje prilagođavati samom procesu i biti sve detaljnija.
“Ako stvari budu išle kako se najavljuju, u 2026. godini otvoriće se i preostala dva poglavlja: „Saradnja sa institucijama EU“ i „Ostalo“, tako da, ako želimo zaista zatvoriti pregovore, moramo zatvoriti 32 pregovaračka poglavlja, uključujući i rastuće izazove sa mjerilima u oblasti vladavine prava, koji su opet na vrhu liste rizika”, kaže profesorica Đurović.
Prema njenim riječima, ne manje izazovno biće dobiti političku podršku, kako opozicije, tako i heterogenog sistema koalicije na vlasti.
“Glas civilnog društva neće biti sporan, ali će ostati kritičan. Izazovna vremena su pred Crnom Gorom kao pretendentom za brzo pristupanje Uniji. Za nadati se, da će se ovoga puta, pozitivan signal EU prema Crnoj Gori zaista i ostvariti”, zaključuje Đurović.
Izvor: Portal Analitika
