Od parlamentarnih izbora na kojima je vlast smijenjena prvi put nakon uvođenja višestranačja u Crnoj Gori danas se navršavaju dvije godine, utisci i komentari su različiti, ali čini se jedno je izvjesno: moglo se i moralo više.
Uprkos nekim pomacima i naporima, Crna Gora i dalje ima problema sa funkcionisanjem pravosuđa, ekonomski sistem je usporen i opterećen mnogim nedostacima, a društvena zajednica je značajno podijeljena.
Tog 30. avgusta 2020. održani su izbori na kojima je, nakon tri decenije, smijenjena vlast Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića. Na tim izborima pobjedu su odnijeli lista “Za budućnost Crne Gore”, lista “Mir je naša nacija”, i lista “Crno na bijelo”. Osvojili su te godine tijesnu većinu od 41 poslanika, od 81 u crnogorskom parlamentu.
U decembru 2020. godine formirana je vlada upravo glasovima poslanika tih koalicija, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem. No, početkom 2022. godine, ta vlada je izgubila podršku u Skupštini Crne Gore.
Krajem aprila izabrana je manjinska vlada premijera Dritana Abazovića. Ali i ta vlada je prije desetak dana izgubila podršku u crnogorskoj skupštini.
Mada je jasno da je većina konstituisana prije dvije godine naslijedila ogromne probleme i da se možda nije mogao očekivati radikalno bolji standard i transformacija društva, utisak je da za neke stvari vjerovatno nije trebalo mnogo vremena, posebno na polju jačanja vladavine zakona i ekonomskog oporavka.
Bilježimo osvrte predstavnika jednog dijela parlamentarnih subjekata, uz napomenu da uprkos svim našim naporima nismo mogli dobiti komentar od predstavnika DPS Crne Gore.
Božović: Država stalno u stanju konfuzije, nema ozbiljne Vlade bez DF-a
Kako je istakla Jelena Božović, poslanica DF-a, 30. avgusta 2020. godine narod je glasao za promjenu, za smjenu tridesetogodišnjeg odnarođenog režima, te stranke koje su 26. decembra prethodne godine izglasale Zakon o (ne)slobodi vjeroispovijesti nisu dobile podršku da formiraju vladu.
“Tu podršku dobila je koalicija ‘Za budućnost Crne Gore’ u kojoj je Demokratski front ubjedljivo najjača politička grupacija i glavni nosilac političkih promjena u Crnoj Gori. Sve što se radilo u protekle pune dvije godine su neuspjele kombinacije pojedinaca, predstavnika nevladinih organizacija koje na izborima niko nije glasao i partija koje su na izborima dobile mali procenat podrške od strane građana. Taj novouspostavljeni princip: manje mandata=više vlasti ne postoji nigdje u demokratskom svijetu. Upravo se takav model pokazao kao neodrživ sa ogromnim posledicama koje trpe građani, a posledice tih eksperimenata građani će tek osjetiti u narednom periodu”, rekla je Božović.
Kako je navela, u protekle dvije godine imali smo veoma neizvjesnu i nestabilnu političku i društvenu situaciju u kojoj se niko nije osjećao sigurno, u kojoj je sve bilo neizvjesno, a država se konstantno nalazi u stanju konfuzije.
“Koja ni trenutno, a kamoli dugoročno ne može da donese ništa dobro građanima iako su nas činioci 42. i 43. vlade uvjeravali u suprotno. Promjene su jedva vidljive i evidentan je uticaj DPS struktura i na 42. i na 43. Vladu. Pritom, 42. Vlada se jasno odredila da neće praviti diskontinuitet u odnosu na naslijeđenu politiku, i izuzev nekoliko ministara, imali smo vladu kontinuiteta umjesto s pravom očekivanog konačnog raskida sa naslijeđenom DPS politikom i njihovim kadrovima. U 43. Vladi umjesto hapšenja najvažnijih karika DPS hobotnice na čelu sa predsjednikom te organizacije Milom Đukanovićem, uhapšen je samo jedan mali broj onih koji su činili taj lanac”, poručila je Božović.
Ona smatra da to nije dovoljno, bilo je vremena da se uradi više i brže, ali očigledno za to nije postojala jaka politička volja.
“Nije je moglo ni biti sve dok je parlamentarnu podršku 43. Vladi davao upravo DPS te najvažniji zakoni za preispitivanje imovine funkcionera DPS nisu mogli biti ni izglasani. Politička volja i snaga za tako nešto postoji samo u Demokratskom frontu i to je jasno i Demokratskoj partiji socijalista zato su i upleli svoje pipke u sve pore osim u strukture DF. To se pokazalo i kroz glasanja gdje je jedino DF ostao čvrsto, nepokolebljivo krilo nekadašnje opozicije koji ni u jednom trenutku nije zajedno sa DPS u parlamentu glasao za one tačke koje su strateški bitne za dalji tok političkih dešavanja”, ukazala je Božović.
Sve političke kombinatorike od 30. avgusta do danas pravljene su bez Demokratskog fronta, ističe ona, i dodaje da će se ta opšta zbrka i nesigurnost nastaviti i u narednom periodu u još gorem obliku bude li se ulazilo u slične ekperimente kao do sad: pravljenje nestranačkih vlada, predlaganje nestranačkih premijera, paktiranje sa DPS i slično.
“Zato je neophodno da se pod hitno prevaziđu sujete i lični konflikti, a da se iznad svega stavi opšti interes i uspostavi dogovor između svih koji su za to dobili mandat od građana 30. avgusta. Upravo na elementarnim principima demokratije i poštovanju volje većine, partnere nije dopustivo tražiti ni u redovima DPS, posebno ne u redovima NVO koje niko na izborima nije ni glasao. Zato građani s pravom očekuju da se iz ove krize pod hitno izađe, a Demokratski front je nebrojeno puta do sada iskazao dobru volju za saradnju i dogovor. Ozbiljne Vlade bez DF nema, kao što bez DF nema ni ozbiljnog obračuna sa kriminalom i štetnim nasleđem iz 30-godišnjeg perioda DPS-a”, zaključila je Božović.
Martinović: Demokratska Crna Gora najčvršći faktor očuvanja izborne volje
Poslanik i potpredsjednik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović kaže da je od momenta velike pobjede građana Crne Gore na izborima 2020.godine Demokratska Crna Gora faktor stabilnosti i najčvršći faktor očuvanja izborne volje.
“Svoje djelovanje u političkom životu usmjerili smo na poboljšanje kvaliteta života građana, što smo i dokazali kroz predloge brojnih zakonskih rješenja čijim usvajanjem je životni standard podignut. Neka od njih su i povećanje penzija, plata, vraćene su nadoknade majkama, a besplatni udžbenici u mnogome su olakšali spremanje za školu posebno socijalno ugroženim porodicama. Dakle, mi smo imali konstruktivna rješenja, i dok su NSD-URA-SNP sa DPS rušili izbornu volju građana, mi već dvije godine stojimo na braniku poštovanja Ustava Crne Gore”, kaže Martinović.
Kako je rekao, “nijednog momenta nijesmo izazivali političke krize niti bilo akteri istih, već jasno i nedvosmisleno ostali na evroatlanskom putu”.
“Zadovoljan sam jer smo upravo mi odgovornom politikom doprinijeli izboru nezavisnog i profesionalnog Tužilačkog savjeta, dok su kvazi evropejci htjeli politički,i na taj način konačno imamo funkcionisanje pravne države”, rekao je Martinović.
Radovanić: Ogroman doprinos URA borbi protiv kriminala
Generalni sekretar GP URA Mileta Radovanić ocijenio je da je najveći benefit ishoda izbora 30. avgusta to što se točak demokratije u Crnoj Gori konačno pokrenuo.
“Tome svjedočimo i u prethodne dvije godine. Nakon pada višepartijskog sistema sa jednom dominantnom partijom, uvijek slijedi period konsolidacije demokratije. U Crnoj Gori je prethodnih 30 godina postojao jedan režim i jedan sistem vrijednosti i očekivano je, a što priznaje i politička teorija, da nakon pada takvog sistema uslijedi period konsolidacije”, kazao je Radovanić.
Prema njegovim riječima, crnogorsko društvo sada prolazi kroz konsolidaciju, odnosno od avgusta do danas svi zajedno učimo demokratske standarde što u konačnom znači napredak našeg društva.
“Odgovornost za politička obećanja, za političko djelovanje, za sve urađeno i za ono što se ne uradi, to je nešto za šta će posljedice mnogo lakse snositi politicki akteri. Kao sto smo vise puta navodili, taj točak demokratije više niko ne može zaustaviti”, smatra Radovanić.
Dodaje da je nakon izbora započeta snažna borba protiv kriminala i korupcije.
“Građanski pokret URA je, na čelu sa predsjednikom Abazovićem, tome dao ogroman doprinos. Znali smo da kriminal i korupcija razaraju crnogorsko društvo. Uhvatili smo se u koštac sa tim problemom i upravo na taj način ćemo vratiti povjerenje građana u institucije sistema i vratiti novac koji je nelegalno stečen. Kada to učinimo, onda će se ta sredstva vraćati u budžet, kroz veće plate, penzije, investicije, socijalnu politiku”, najavljuje Radovanić.
Kaže i da su građani umorni od stranačkih prepucavanja i nadgornjavanja, bez obzira sa koje strane ona dolazila.
“Vrijeme je za rad, posvećenost i rezultate. To građani žele nakon 30 godina vlasti Demokratske partije socijalista. URA, bila na vlasti ili u opoziciji, ostaje posvećena građanskoj, evropskoj i ekološkoj Crnoj Gori, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, evropskom putu Crne Gore, ekonomiji, investicijama i kad god izbori bili mi smo spremni za njih”, zaključio nje Radovanić.
Omeragić: Prethodne dvije godine obilježene političkom nestabilnošću i krizom
Funkcioner Bošnjačke stranke (BS) Adel Omeragić ocijenio je da su prethodne dvije godine obilježene političkom nestabilnošću i krizom kojoj svjedočimo i danas.
“Nakon završetka izbora 30.avgusta 2020. godine i sve one euforije tadašnjih pobjednika, iz današnje perspektive gledano, mislim da smo izuzetno nazadovali na planu EU integracija i skoro pa zaustavili naš evropski put. Posebno bih naglasio da je prvu godinu nakon završetka parlamentarnih izbora obilježio do tada neviđen revanšistički odnos tadašnjih vlasti prema pripadnicima bošnjačkog naroda”, kazao je Omeragić.
Tvrdi da je to prepoznato u svim izvještajima međunarodnih organizacija.
“Mogu reći da je upravo takav odnos, koji nije bio fer, koji nije u skladu sa našom dobrom praksom kroz istoriju, gdje smo gajili dobre međuetničke odnose, doprinio je da 42.Vlada Crne Gore padne na glavnom ispitu – odnosu prema manje brojnim narodima. Ostaće zapisano, da znaju generacije poslije nas, da je to bila prva Vlada od uvođenja višestranačkog sistema, koja među ministrima nije imala ni jednog pripadnika iz redova manje brojnih naroda”, kazao je Omeragić.
Prema njegovim riječima, upravo zbog svih ovih anomalija, nepravednih odluka koje je sprovodio kabinet Zdravka Krivokapića, “snažno smo se zalagali za smjenu te Vlade i nakon godinu ipo dana, smijenili je u parlamentu, sa našim partnerima iz drugih partija”.
“Zajedno sa drugim političkim subjektima, formirali smo 43. Vladu, sa samo jednim ciljem – da odblokiramo naš evropski put i ispravimo nepravdu koju je činila prethodna Vlada. Danas, dvije godine nakon izbora, mogu reću da smo uspjeli na planu integracije manjinskih naroda. 43. Vlada Crne Gore je na važnim mjestima imala predstavnike iz redova bošnjačkog, albanskog i hrvatskog nacionalnog korupusa i to je sigurno iskorak u odnosu na 2020. godinu. Ostaje žal što nismo snažnije krenuli u pravcu EU integracija, ali promjena redosljeda prioriteta je nešto za šta Bošnjačka stranka nije kriva i na šta nije mogla da utiče”, smatra Omeragić.
Kazao je kao što su u decembru 2021. godine, potpisivanjem Memoranduma o saradnji sa SNP, URA i albanskim partijama poslali snažnu poruku da su spremni da damo doprinos u pravcu pomirenja u Crnoj Gori, “spremni smo još jače da i u narednim mjesecima budemo most spajanja različitih političkih polova, kako bi Crna Gora konačno izašla iz političke krize”.
Izvor: Portal RTCG
