Pred Okružnim sudom u Trebinju u toku je suđenje dvojici crnogorskih državljana, optuženih da su tokom rata u Bosni i Hercegovini 1990-ih počinili silovanja.
Optuženi Milutin Đilas ima crnogorsko, a Rajko Vojvodić dvojno – crnogorsko-bosanskohercegovačko državljanstvo, pojasnili su iz Suda za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Iz Okružnog tužilaštva su kazali da se njih dvojica redovno odazivaju pozivima suda i prisustvuju suđenju.
RSE nije uspio da stupi u kontakt sa njima.
Ovo je jedini predmet u kome se državljanima Crne Gore sudi za ratni zločin pred ovim sudom.
“Do sad nije bilo izrečenih presuda protiv crnogorskih državljana, a koji se tiču učešća u ratnim dešavanjima u BiH”, kazali su iz Suda.
Šta piše u optužnici?
Postupak pred Sudom u Trebinju počeo je krajem februara 2024. i u fazi je izvođenja dokaza optužbe.
Optužnicom se dvojica crnogorskih državljana terete da su 1992., kao pripadnici Vojske Republike Srpske, silovali dvije žene koje nisu bile vojno angažovane i nisu učestvovale u neprijateljstvima.
Đilas se tereti za silovanje dvije osobe, a Vojvodić jedne.
U optužnici iz septembra prošle godine, u koju je RSE imao uvid, zaštićena su imena žrtava, kao i mjesto u kojem su počinjena silovanja.
Po optužnici, Đilas i još jedna nepoznata osoba su u aprilu 1992. ušli u kuću M.A.
Tom prilikom je nepoznata osoba otuđila nekoliko fotoaparata i otišla, dok je Đilas ostao.
Đilas se popeo na sprat, gdje je “B” bila sa maloljetnim djetetom i, kada se uvjerio da u kući nema muškaraca, silovao je.
“Prethodno je ošamario dva puta, prislonio uz zid tako da je oštećena bila prsima okrenuta prema njemu, a sve vrijeme držeći joj ruke uz zid nakon čega je oštećenoj podigao suknju i bez njenog pristanka silovao”, navodi se u optužnici.
Istog mjeseca, još jednom je došao u kuću i silovao istu ženu.
Iste večeri je, prema optužnici, silovao još jednu ženu – M. S., koja je takođe bila sa maloljetnom djecom.
“Đilas je došao preko balkona, naoružan pištoljem i nožem i rekao joj da djecu pošalje na spavanje”, navodi se.
Kada je ona to učinila, optuženi je silovao.
Sa ovim slučajem povezan je Vojvodić, koji je, prema optužnici u koju je RSE imao uvid, silovao oštećenu “B” nakon što je Đilas otišao u kuću M. S.
Oni se terete da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva, za koje je zaprijećena kazna do 40 godina robije.
‘Živi normalno, mirno i spokojno u Nikšiću’
Za suđenje Đilasu crnogorska javnost je saznala u junu ove godine, kada je u Podgorici organizovana tribina na kojoj su govorile četiri žrtve silovanja u Foči 1992. godine.
Foča je u Bosni i Hercegovini, gradu u blizini granice sa Crnom Gorom.
O suđenju je govorila jedna od učesnica tribine, Halida Konjo Uzunović.
Publici u Podgorici je ispričala da je bila na suđenju u Trebinju, ne precizirajući po kom osnovu.
Prema njenim riječima, na sudu je kazala da je jako ponosna što nije na strani optuženih za ratne zločine.
“Koji su sjedili pognute glave i nisu me imali šta pitati.”
Tribinu su organizovali portal Normalizuj, Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA i Žene u crnom.
Staša Zajović iz Žena u crnom kazala je na tribini da Đilas “živi normalno, mirno i spokojno u gradu Nikšiću”.
RSE nije uspio da stupi u kontakt sa Đilasom i Vojvodićem.
Sud nije odgovorio na pitanje kako su se njih dvojica izjasnili po pitanju optužnice.
‘Crnogorski štab’ u Foči
U dokumentima Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu opisani su primjeri seksualnog zlostavljanja za koje se sumnja da su počinili vojnici iz Crne Gore ratnih devedesetih godina.
Tako se u dokumentima suda pominje da je jedna kuća u fočanskom naselju Aladža 1992. služila kao “crnogorski štab”.
Kuću je koristio Dragoljub Kunarac, komandant specijalne dobrovoljačke jedinice sačinjene od “srpskih vojnika, uglavnom iz Crne Gore”.
“Tamo je boravio sa najmanje 10 crnogorskih vojnika nakon zauzimanja Foče”, navodi se na internet stranici ICTY.
Zbog mučenja, silovanja i porobljavanja muslimanskih žena, Kunarac je dvije decenije kasnije osuđen na 28 godina zatvora.
Kaznu izdržava u Njemačkoj.
Dio dokaza o seksualnom nasilju Crna Gora je 2020. dobila od Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, koji je nasljednik tribunala u Hagu, potvrđeno je RSE.
Oni se tiču umiješanosti više od 15 osumnjičenih crnogorskih državljana u zločinima tokom sukoba u Bosni i Hercegovini.
Crna Gora do skoro nije mogla da koristi dokaze tribunala iz Haga.
To se promijenilo u junu ove godine, nakon što je Skupština Crne Gore usvojila neophodne izmjene Zakona o krivičnom postupku.
Izvor: Radio Slobodna Evropa
