Nedavna koordinirana policijska akcija usmjerena protiv italijanske mafijaške organizacije ‘Ndranghete širom Evrope privukla je pažnju svjetskih medija.
U Italiji je 3. maja uhapšeno više od stotinu, a u Njemačkoj više od 30 osoba. Bio je to rezultat četvorogodišnje istrage i operacije kodnog naziva Eureka, kojom se pokušava stati u kraj trgovini drogom i oružjem.
Uprkos tom uspjehu, Petra Reski, njemačka novinarka koja godinama iz Italije izvještava o aktivnostima mafije, kaže: “To neće ništa promijeniti u pogledu mafijaških operacija u Njemačkoj. Možete uhapsiti nekoliko ljudi, ali to neće promijeniti uigrane strukture.”
Petra Reski je napisala nekoliko knjiga o italijanskoj mafiji. Njoj su ova hapšenja pružila određenu satisfakciju, jer su joj neki od uhapšenih prijetili i podnosili tužbe zbog onoga što je objavljivala.
U pojedinim slučajevima njemački sudovi su je čak prisilili na izmjene u nekim njenim knjigama o aktivnostima mafije i organizovanog kriminala.
“Ovo su ljudi iz srca ‘Ndranghete, pisala sam o njima još 2008. godine – bila sam prva koja je tužena i izgubila sam na sudu”, rekla je ona za DW.
“Za mene lično ovaj talas hapšenja je satisfakcija jer je ono, o čemu sam pisala, dovelo do rezultata – zahvaljujući Italijanima.”
Reputacija Njemačke kao sigurnog utočišta za mafiju
Iako je njemačka policija sarađivala u istrazi, u Njemačkoj su osumnjičenici uhapšeni na osnovu međunarodne potjernice koju su raspisale italijanske vlasti, ukazuje Petra Reski.
“Ova hapšenja se ne bi mogla dogoditi na osnovu njemačkog zakona”, rekla je ona za DW.
“U Njemačkoj sama pripadnost mafijaškoj organizaciji nije krivično djelo. Morate biti u stanju da dokažete aktuelno krivično djelo ili zločin.”
Njemačka već dugo ima reputaciju sigurnog utočišta za aktere organizovanog kriminala. Mnoge od racija bile su fokusirane na Tiringiju u istočnoj Njemačkoj, pokrajinu koja je postala mafijaško uporište nakon ponovnog ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke. Tada je italijanska mafija tamo kupila niz nekretnina.
Već 2012. godine je tadašnji glavni tužitelj za borbu protiv mafije Roberto Scarpinato iz Palerma obavijestio njemački parlament o “nevjerovatnim tokovima novca iz Italije u Njemačku” i ukazao na brojne rupe u njemačkom Zakonu za sprječavanje pranja novca.
Pranje novca u Njemačkoj
Ali Njemačka je društvo koje voli gotovinu. Do danas, za razliku od drugih članica EU-a, ne postoji ograničenje za gotovinsko plaćanje: u Španiji je limit 2.500 eura, u Italiji 1.000 eura, a u Grčkoj 500 eura.
Njemačka ministarka unutrašnjih poslova Nancy Faeser planira da uvede limit od 10.000 eura čime bi se zemlja uskladila s direktivom EU-a, ali pravni stručnjaci već brinu je li to u skladu s njemačkim Ustavom.
Kako stvari stoje, u Njemačkoj možete potrošiti i do 10.000 eura u gotovini bez identifikacije (izuzetak: od 2020. morate pokazati ličnu kartu kada potrošite više od 2.000 eura na plemenite metale). Sve ovo izuzetno olakšava pranje novca mafijaškim grupama.
Do aprila 2023. čak su se i nekretnine mogle kupiti gotovinom, što je bilo posebno unosno u gradovima poput Berlina, gdje tržišta nekretnina obećavaju astronomski profit.
Nema transparentnosti, nema sprovođenja
Činjenica da su organizovane kriminalne grupe to iskorištavale kroz neprozirnu mrežu fiktivnih firmi poznata je još od 2016. godine, kada su procurili Panamski dokumenti.
“Ne možemo ovo nazvati uspjehom, ali možda je to djelimičan uspjeh u borbi protiv dijelova mafije”, rekao je Andreas Frank, koji već tri decenije istražuje pranje novca u Njemačkoj.
„Ndrangheta je nešto sa čime se suočavamo već dugo vremena”, konstatovao je Frank.
On u svojoj knjizi „Dirty Money” (“Prljavi novac”) iz 2022. godine tvrdi da oprani novac podriva demokratiju u zapadnoj Evropi.
Kaže i da je umoran od opisivanja onoga što vidi kao nedostatak političke volje odgovornih da se s tim pozabave i dodaje: “Je li se nešto poboljšalo u borbi protiv pranja novca? Ne! Baš ništa.”
Posljedice za cijelo društvo
Andreas Frank, koji je svjedočio pred Istražnim odborom Bundestaga 2012. zajedno s bivšim italijanskim državnim tužiocem Robertom Scarpinatom, smatra da se šteta od organizovanog kriminala stalno podcjenjuje.
“Mafija je vrlo opasna, ona podriva naše društvo”, kaže ovaj publicista.
„U legitimnom biznisu vrlo je teško biti konkurentan firmama koje vodi mafija. A ‘Ndrangheta je samo jedna od mnogih mafijaških organizacija.”
Tu je i nedostatak resursa, na koji se žali Središnja kancelarija za istraživanje finansijskih transakcija, kojem se prebacuje sporost u prijavljivanju sumnjivih slučajeva.
A nadležni državni advokati, koji u pravilu djeluju u granicama svojih saveznih pokrajina, se žale da ne mogu istraživati krivična djela van svog područja nadležnosti, što otežava koordinaciju informacija.
Andreas Frank smatra da se strukturalni problemi svode na nedostatak osoblja u kombinaciji s kočenjem i ometanjem razmjene podataka između nadležnih organa.
“Trebale su proći godine da 2021. i 2022. Središnja kancelarija za istraživanje finansijskih transakcija dobije pristup podacima koji su mu bili potrebni”, rekao je on za DW.
“Čak ni danas oni nemaju potpuni pristup.”
Za Petru Reski se cijelo pitanje svodi na političku volju:
“U Njemačkoj nema političke volje za borbu protiv mafije, to je poenta”, zaključila je.
“Zato što je za njemačke političare ulaganje mafije u privredu nešto poput privrednog pokretača. Novac dolazi, a oni ne žele znati odakle dolazi.”
To ima posljedice i na drugim područjima.
Andreas Frank zaključuje:
“Ako ne mogu sprovesti zakone protiv pranja novca, ne treba me čuditi to što sankcije protiv Rusije ne funkcionišu. Ne znam čak ni gdje se sve skriva rusko bogatstvo.”
Izvor: Deutsche Welle
