Džeronimo (16. juna 1829. – 17. februara 1909.), legendarni poglavica plemena Čirikahua Apača.
Pravo mu je ime bilo Gojatlaj (‘Onaj koji zijeva’), i vjerovatno je posljednji pripadnik bande Bedonkohe. Rodio se kod Turki Krika, pritoke rijeke Gila, današnja država Arizona, ali u to vrijeme Meksiko. Odgajan po plemenskim običajima, imao je mnogo žena i najmanje šestoro djece.
Prvu ženu ubili su mu Meksikanci napadom na njegov logor dok su muškarci trgovali u gradu. Osim žene i troje djece ubili su mu i majku. Njegova mržnja bila je neopisiva, a poglavica Mangas Kolorados šalje ga da dovede poglavicu Kočiza i njegove ratnike koji bi im trebali pomoći u osveti.
Ime Džeronimo dobio je jer je izveo pokolj nad Meksikancima na praznik sv. Jeronima. O njemu je kružio mit da ga meci ne mogu ubiti. Od 1858. do 1886. borio se i bježao pred Meksikancima, a kasnije Amerikancima. Po njegovim riječima, nikad nije bio poglavica, već vojni vođa. Posljednji je poglavica Indijanaca koji se predao vojsci SAD-a. Dogodilo se to 4. septembra 1886. godine u Kanjonu kostura kad se Džeronimo sa 38 ljudi strmoglavio u kanjon i predao američkom generalu Nelson Aplton Majlsu. Rodnu Arizonu nikad više nije vidio.
Prešao je na hrišćanstvo, ali su ga zbog kockanja izopštili iz Crkve. Jahao je na paradi kada je ustoličen Teodor Ruzvelt. Preživljavao je prodajući razglednice i slične stvari. Umro je u Fort Silu sa 80 godina od upale pluća.
Priredio: Dragan Leković
