Dok se ne riješe nagomilani problemi u oblasti zaštite životinja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica zatražili su uvođenje moratorijuma na lov.
Predstavnici CZIP su danas ispred resornog ministarstva organizovali perfomans u toku kojeg su pušteni zvuci životinja – vrsti koje su žrtve krivolova, a predata je i peticija i zahtjevi kampanje #Moratorijum.
Predstavnica Centra za zaštitu i proučavanje ptica Marija Stanišić, kazala je da je ove godine krivolov uzeo maha, navodeći da su se reakcije nadležnog ministarstva svele na neispunjena obećanja da će problem biti riješen.
“Podsjećamo da je ministar Aleksandar Stijović u februaru u slučaju ubistva mečke u Beranama obećao da će preduzeti konkretne mjere da se problem riješi. Deset mjeseci kasnije, obećanog plana za subijanje krivolova nema, a spisak vrsti žrtava krivolova se produžava iz dana u dan”, navela je Stanišić, prenosi RTCG.
Istakla da je da je perfomans organizovan u cilju da još jednom skrenu pažnju na alarmantno stanje u oblasti lovstva i da glasno iskažu, kako je rekla, nezadovoljstvo na žmurenje Ministarstva poljoprivrede na goruće probleme.
“Zabrana lova na koju insistiramo je jedini način da omogućimo dovoljno vremena za sprovođenje efikasne zakonodavne i institucionalne reforme lovstva”, kazala je Stanišić.
Podsjetila je da je CZIP u novembru, sa kolegama iz još 12 nevladinih organizacija, pokrenuo online peticiju “Kucnuo je zadnji čas, daj prirodi svoj glas” sa zahtjevima da se uvede moratorijum na lov.
“7.033 građanina i građanki Crne Gore potpisnika peticije traže: da se sprovede revizija liste lovnih vrsta i trajanja lovnih sezona najkasnije do kraja 2022. godine, da se organizuje adekvatan monitoring, a prije svega izradi nulto stanje divljači u lovištima od strane stručnih i kredibilnih instutcija sa ciljem dobijanja podataka o stvarnoj brojnosti populacije najkasnije do kraja 2022. godine, da se ojačaju kapaciteti lovne inspekcije koja po našem iskustvu ne vrši preventivne radnje, a još manje se bavi problemom krivolova”, navela je Stanišić.
Kazala je da peticijom zahtjevaju da lovočuvarska inspekcijska služba bude pod direktnim nadzorom i kontrolom Ministarstva i potpuno nezavisno od lovačkog saveza najkasnije do 2022. godine.
“Tražimo da se izvrši temeljno dorađivanje normativnog okvira koji definiše rad i osnivanje lovačkog društva i ostalih saveza najkasnije do kraja 2022. godine. 7.033 građanina i građanke Crne Gore danas šalje jasnu i glasnu poruku Vladi i nadležnom Ministarstvu poljoprivrede da je krajnje vrijeme da se problemu krivolova stane na kraj. Građani su rekli svoje, sad je na Ministarstvu da preduzme naredni korak”, poručila je Stanišić.
Predstavnik Crnogorskog društva ekologa Vuk Iković je rekao da se u Crnoj Gori svakodnevno ubijaju životinje i to na način koji nije dozvoljen, u toku lovnog zabrana i sa sredstvima koja nijesu dozvoljena za korišćenje.
“Da je situacija van bilo kakve kontrole govori slučaj ubistva jelena u Nacionalnom parku Biogradska gora, ubistvo medvjeda na Dragišnici, ubistvo srne na Durmitoru. Ako funkcioneri zanemaruju ove stvari, postavlja se pitanje uračunljivosti funkcionera”, rekao je Iković.
Prema njegovim riječima, ako se ovi slučajevi zanemariju, “onda jedan funkcioner u Ministarstvu poljoprivrede nije ništa drugo nego učesnik u krivolovu”.
“Stanje je takvo da tražimo uvođenje vanredne situacije, tj. zabranu lova, jer mi u ovom trenutku imamo situaciju iz dana u dan sve goru i goru. Imamo situaciju da je pitanje da li ćemo imati neophodni biološki minimum životinja koji će garantovati da i dalje imamo divljač u lovištima. Ako nemamo divljač, nema ni lova. Ako nema divljači, nemamo bogastvo kojim se hvalimo, tj. prirodu na račun koje se razvijamo”, kazao je Iković.
Poručio je da je potrebno što prije uvesti profesionalnu lovočuvarsku službu, koja bi trebalo da bude pri Ministarstvu unutrašnjih poslova, navodeći da je potrebno osloboditi inspekciju nadležnu za lov.
“Moramo da znamo konačno koliko divljači imamo i koje su to vrste koje su dozvoljene za lov. Moramo da obustavimo stvari, u suprotnom idemo ka totalnom kolapsu po pitanju divljih životinja. Finansiramo i ta lovišta i funkcionere i lovočuvare koji rade tamo. Na račun toga mi trebamo da dobijemo sredstva koja će se vraćati u lovišta i da na račun toga životinjama bude bolje, a samim tim i čovjeku”, istakao je Iković.
