Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić uputio je izvinjenje javnosti povodom, kako je kazao, svoje nesmotrene izjave na današnjoj press konferenciji na kojoj je iznio svoja saznanja o tome da će NP Durmitor biti stavljen na crvenu listu UNESCO-a, i da će Kotor biti izbačen.
Gazdić se izvinio na nepreciznosti.
“Samit UNESCO u Rijadu će biti dosta težak za Crnu Goru. Ja se nadam da se to neće desiti ali neka su saznanja da će NP Durmitor biti stavljen na crvenu listu, a pojavljuju se informacije da će Kotor biti izbačen, što je, po mom mišljenju poraz države Crne Gore”, precizirao je u reagovanju Gazdić svoju izjavu sa današnje press konferencije upriličene povodom 15 godina rada Agencije za zaštitu životne sredine.
On je u reagovanju svoju izjavu nazvao nesmotrenom i kazao da je izazvala je veliku buru u javnosti, pa se izvinio na nepreciznosti.
O statusu Crne Gore kod UNESCO dobio dobio je, kaže, informacije iz dva izvora.
“Jednoga koji tvrdi da će Durmitor doći na crvenu listu zbog lošeg upravljanja a da je pitanje da li će, zbog urbanizacije, Kotorsko – risanski zaliv ostati na listi. Drugi izvor mi je potvrdio da će se Crnoj Gori dati posljednja šansa da unaprijedi planiranje i upravljanje u njenoj UNESCO baštini”, kazao je Gazdić u reagovanju objavljenom na Fejsbuk stranici Agencije.
On je svoju izjavu pojasnio iz ugla Agencije koju vodi.
“Stradanje NP Durmitor posljednje tri decenije je evidentno, što su potvrdile i nekolike ekspertske misije UNESCO. Ovaj je nacionalni park ustanovljen 1952.godine na 39,000 ha. Zbog ilegalne gradnje, ova je površina smanjena prije petnaestak godina na 32,200 ha. Kao nefinansijska nadoknada izgubljenoj teritoriji parka, na zahtjev UNESCO, planirano je pripajanje Dragišnice i Komarnice, što se dosad nije desilo. Umjesto toga, Ministarstvo poljoprivrede proglašava Dragišnicu/Komarnicu Lovištem posebne namjene, suprotno UNESCO-vim preporukama. Ilegalna sječa i gradnja je nastavljena. Uprava za šume posjeduje jednu kartu granica parka, NP Durmitor posjeduje drugu, i tu se siječe u mutnom. Samo prošle godine na jednoj lokaciji u granicama parka (i Uprave za šume), posječeno je 248 kubika stoljetnih smrča i jela, zbog čega se u Agenciji vodi postupak štete u životnoj sredini”, navodi Gazdić.
Što se Kotora tiče, kako je naveo, u Agenciji su tri procedure izdavanja ekološke saglasnosti za tri kamenoloma iznad Risna (jasno vidljiva sa obale).
“Procedure izdavanja dozvola su zaustavljene do izjašnjenja UNESCO, uprkos protivljenju MKI koje smatra da UNESCO o ovome ne treba da se pita i Opštine Kotor koja smatra da kamenolomi nijesu sporni jer je PP Opštine Kotor dobio zeleno svijetlo UNESCO. U Agenciji, suprotno MKI i Opštini Kotor smatramo da kamenolomi i UNESCO ne idu zajedno. Tim prije što iznad Risna već postoji kamenolom bez dozvole sa značajnim pejzažnim zagađenjem UNESCO baštine”, dodao je Gazdić.
On je izrazio žaljenje što je njegova izjava na pressu imala ovakvu konotaciju.
“Da se ne zavaravamo mnogo, takođe mi je žao, bez obzira na bilo koju odluku UNESCO, da fakat postoji nacionalni konsenzus da su oba UNESCO sajta značajno ugrožena, što je golim okom vidljivo, a čita se i u izvještajima UNESCO”, kazao je direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić.
