U Crnoj Gori se godišnje prijavi oko 500 odštetnih zahtjeva koji se odnose na štetu pričinjenu upotrebom neosiguranih vozila, dok se iznos za isplaćene štete nastale na taj način kreću oko milion eura, što je prosjek posljednjih godina, rečeno je našem portalu iz Nacionalnog biroa osiguravača Crne Gore (NBOCG).
Izvršni direktor NBOCG Boris Šaban kazao je za Dnevno.me da je osiguranje imovine još nedovoljno razvijeno u našoj zemlji.
„Penetracija te vrste osiguranja kod nas je relativno niska. Generalno osigurava se samo ono što je obavezno. Nažalost, kada se dese elementarne nepogode, sav teret saniranja posljedica pada na državu koja mora iz svojih fondova da rješava nastale štete. Potencijal koji imaju osiguravajuća društva ostaje neiskorišćen“, ističe Šaban.
NBOCG sugerisao da se uspostavi model obaveznih osiguranja imovine
Nacionalni biro je nedavno apelovao na građane da zbog nevremena zaštite imovinu, apelujući i da bi bilo poželjno da se imovina osigura.
Šaban navodi da je na nekoliko regionalnih skupova o osiguranju tokom godine uključujući i konferenciju NBOCG u Budvi, jasno sugerisano da se mora razmisliti o modelu obaveznih osiguranja imovine.
„Na taj način bi se zaštitila imovina građana i stvorio jak obuhvat osiguranja koji bi garantovao kvalitetnu isplatu šteta. Naš apel upućen 26. jula imao je za cilj da skrene pažnju građanima, da preventivno djeluju, što znači da sprovedu aktivnosti kako do štete ne bi došlo, a ako, ipak, dođe da se umanjuje njene posljedice. Nekada su to jednostvane rutinske radnje“, kazao je Šaban.
Objašnjava da svaku polisu osiguranja prate uslovi osiguranja. U uslovima je, kako navodi, precizno definisano šta je pokriveno osiguranjem, a šta nije.
„Molimo građane da se prije sklapanja osiguranja dobro informišu o tome šta im ponuđena polisa pokriva i da li je to to što oni žele. Najčešće su neki specifični zahtjevi upravo defnisani kao dodatni rizici, odnosno dopunsko pokriće koje se posebno ugovara uz osnovnu polisu osiguranja. Vrlo često se dešava da usljed nerazumijevanja, ali i nedovoljne informisanosti o proizvodima osiguranja, građani steknu pogrešan utisak i imaju prevelika očekivanja. Nerijetko se razočaraju i imaju utisak da su prevareni što dodatno demotiviše građane da kupuju osiguranja“, navodi Šaban.
Prema njegovim riječima, najveći izazov, ne samo kod nas već i u regionu je podizanje kulture osiguranja, odnosno svijesti ljudi o značaju osiguranja, do sada „najboljeg modela zaštite imovine i osoba od posljedica nesrećnih slučajeva“.
„Jačanjem osiguranja povećava se kvalitet zaštite građana, smanjuje pritisak na državne fondove. I ne manje značajno, osiguravajuća društva bi na taj način dodatno osnažila svoje fondove, kojima bi se pojačalo preventivno djelovanje u cilju zaštite građana. U evropskim zemljama osiguravajuća društva su značajni investitori na finansijskim tržištima“, istakao je Šaban.
„Problem neregistrovanih vozila u saobraćaju i dalje evidentan“
Iz Nacionalnog biroa upozoravaju da je problem upotrebe neregistrovanih vozila u saobraćaju i dalje evidentan i pored velikih napora i mjera koje se sprovode da se ova pojava suzbije.
„Korišćenje neregistrovanih i neosiguranih vozila u saobraćaju je višestruko rizično. Automobil koji nije registrovan nije prošao tehnički pregled tako da je upitna njegova ispravnsot i bezbjednost. Sa druge strane, u slučaju ako se upotrebom neregistrovanog vozila počini, odnosno skrivi saobraćajna nezgoda, počinilac je odgovoran za konačnu isplatu cjleokupnog duga nastale štete. To je ono što niko od građana koji upravlju neregistrovanim vozilima nije svjestan“, kazao je Šaban.
U okviru Nacionalnog Biroa osiguravača posluje i Garantni fond za isplatu štete od neosiguranih vozila.
„Garantni fond preuzima obavezu da plati oštećenom, a istovremeno u skladu sa zakonom protiv osobe koja je izazvala saobraćajnu nezgodu upotrebom neregistrovanog vozila, pokreće regresni postupak za naplatu isplaćenog iznosa“, navodi on.
To je, kako kaže, evropska praksa kako bi se preventivno djelovalo na vozače da savjesno i na vrijeme registruju vozilo.
„Okvirno godišnje se prijavi oko 500 odštetnih zahtjeva koji se odnose na štete pričinjene upotrebom neosiguranih vozila. Takođe, isplaćene štete nastale upotrebom neosiguranih vozila, kreću se oko jedan million eura, prosjek posljednih godina. Taj podatak jasno ukazuje da je problem neregistrovanih vozila i dalje evidentan. Stabilnot tržišta nije ugrožena, jer društva za osiguranja obezbjeđuju punu likvidnost garantnog fonda, ali je neophodna dalja opštedruštvena akcija kako bi se broj neosiguranih vozila sveo na minimum“, kazao je Šaban.
Istkao je i da se mora raditi na unapređenju sistema registracije vozila i podizanja nivoa bezbjednosti u saobraćaju.
„Pitanje kaznene politike je nešto o čemu se uvijek može diskutovati. Pored rigoroznijih kazni, mislimo da je neophodno raditi na unapređenju sitema registracije vozila i podizanja nivoa bezbjednosti u saobraćaju. Sistem mora biti efikasniji kako bi mogao preventivno djelovati i odmah reagovati kada je neko u zoni prekršaja. Sada to nije slučaj“, naveo je on.
„Neophodna jača zajednička akcija svih subjekata da se problem riješi“
Cilj je, kaže Šaban, spriječiti da neregistrovano vozilo uopšte izađe na drum, a ne da se saniraju posljedice nakon nezgode ili nesreće.
„Nacionalni Biro osiguravača konstantno sugeruše i infromiše MUP o tome da je potrebna jača zajednička akcija svih subjekata kako bi se taj problem riješio. Jedan od ciljeva je svakako i unapređivanje sistema registracije vozila. Mi smo u prilog tome ranijih godina, prezentovali modele registracije vozila iz nekolko zemalja Evrope, i ponudili direktnu pomoć MUP-u u realizaciji projekta“, ističu iz Nacionalnog biroa osiguravača.
Na osnovu uvida u elektronsku evidenciju motornih i priključnih vozila koje se vode u Ministarstvu unutrašnjih poslova proizilazi da je u periodu od 01.01.2022. do 31.12.2022. registrovano 265.414 motorna i priključna vozila.
