Na marginama „Evropa Samita“ u organizaciji Instituta regiona Evrope (IRE) koji je održan u Salzburgu, ministarka evropskih poslova Maida Gorčević imala je niz bilateralnih sastanaka sa zvaničnicima država članica EU. Gorčević se susrela se sa ministrom vanjskih poslova Mađarske, Peterom Sijartom, austrijskom saveznom ministarkom za EU i ustav, Karoline Etštadler, kao i sa ministrom regionalnog razvoja i fondova EU Hrvatske, Šimetom Erlićem i ministrom kohezije i regionalnog razvoja Slovenije, Aleksanderom Jevšekom.
Gorčević je sagovornike upoznala sa napretkom Crne Gore u pregovaračkom procesu i uspješno završenom Reformskom agendom za Plan rasta za Zapadni Balkan.
“Uprkos dugom čekanju, Crna Gora je povratila zamah 2024. godine sa značajnim napretkom ka zatvaranju poglavlja, što je ponovo pokrenulo optimizam za članstvo u EU. Crna Gora u ovoj godini treba da održi treću Međuvladinu konferenciju i kruniše uspješnu prvu godinu rada Vlade zatvaranjem četiri pregovaračka poglavlja. Ovome je prethodio period stagnacije i ovo je prvi put nakon sedam godina da Crna Gora privremeno zatvara poglavlja. Očekuje se da će se to dogoditi na međuvladinoj konferenciji sa EU do kraja decembra“, objasnila je Gorčević.
Kada je u pitanju Reformska agenda za Plan rasta, Gorčević je objasnila da je Crna Gora pripremila set reformi, ali i niz projekata koji su uključeni u ovaj dokument i koji će biti finansirani sa 383 miliona eura koje su opredijeljene za Crnu Goru do 2027. godine.
„Prva tranša se očekuje već do kraja godine, a pored toga, Crna Gora će se uskoro pridružiti Jedinstvenom području za plaćanje u eurima – SEPA, pojednostavljujući prekogranične finansijske transakcije i unapređujući poslovanje i dodatno privući kompanije iz EU“, kazala je Gorčević.
Ministar Sijarto pozdravio je trud i zalaganje Crne Gore i veliki napredak u pregovaračkom procesu i kazao da je za Crnu Goru situacija sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja jasna. Mađarska priprema Međuvladinu konferenciju na kojoj će se, u toku njihovog predsjedavanja Savjetom EU, Crna Gora zatvoriti četiri poglavlja. On je dodao da je jedan od najvažnijih ciljeva mađarskog predsjedavanja proširenje Evropske unije na Zapadni Balkan.
“Austrija se zalaže za pristup zasnovan na zaslugama, a Crna Gora je najdalje odmakla u pregovaračkom procesu i vjerujem da može postati 28. članica Evropske unije do 2028. godine. Prijem Crne Gore u Uniju može biti motivacija i primjer ostalim državama kandidatima kako ne bi izgubili vjeru u proces i vidjeli da je proširenje moguće“, kazala je ministarka Etštadler na sastanku.
Sa hrvatskim ministrom regionalnog razvoja i fondova EU razgovarala je o transformaciji IPA u regionalne fondove i kako se pripremiti za to što nas očekuje nakon članstva. Ministar Erlić je kazao da je neophodno ojačati administrativne kapacitete kako bi se odgovorilo na izazove regionalnih fondova i iskoristila sva EU sredstva koja su stavljena na raspolaganje. On je poručio da model Hrvatske može biti primjenjiv i za Crnu Goru jer se pokazao kao uspješan, a po odobrenim sredstvima Hrvatska je među prvima u EU.
“Hrvatska je primjer da članstvo u Evropskoj uniji ima transformativnu moć, a mi želimo sve susjedne države u EU. To je garancija sigurnosti koja je potrebna Uniji, ali i državama kandidatima“, rekao je Erlić.
Jevšek ponudio je pomoć Slovenije u oblasti kohezione politike kako bi se Crna Gora pripremila za ono što dolazi nakon punopravnog članstva – regionalni fondovi koji donose mnogo više prilika i novca. On je kazao da je Slovenija spremna da podijeli znanje i iskustvo u oblasti EU fondova kako bi se ojačali kapaciteti crnogorske administracije.
Gorčević imala je priliku da razgovara i sa podsekretarkom u Ministarstvu vanjskih poslova Letonije, Igridom Levrence, kao i direktorom Agencije za ekonomsku saradnju i razvoj (AED) Diterom Hempelom o ekspertskoj pomoći koja je Crnoj Gori potrebna u svim oblastima jer su kapaciteti kojima raspolaže ograničeni, a pred njom je ogroman posao kako bi zatvorila sva pregovaračka poglavlja i pripremila se za članstvo.
