Crna Gora će formirati naftne rezerve tako što će na maloprodajnu cijenu goriva dodati posebnu naknadu od tri centa. Državna uprava za ugljovodonike će imati obavezu da čuva trećinu potrebnih rezervi, dok se privatnim uvoznicima nameće obaveza da o svom trošku obezbijede i čuvaju dvije trećine potrebnih rezervi.
To je navedeno u Nacrtu zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima, kojeg Vlada planira da usvoji do kraja aprila i pošalje Skupštini na razmatranje. Naplata ove posebne naknade počela bi odmah nakon usvajanja zakona.
Crna Gora iz postupka pristupanja Evropskoj uniji ima obavezu da formira rezerve naftnih derivata u količini od najmanje tromjesječne potrošnje ili uvoza, dok su sami modaliteti njihovog formiranja ostavljeni državama da same izaberu.
U nacrtu je navedeno da Uprava za ugljovodonike svoje rezerve od naplate naknade treba da formira do 30. juna 2025. godine, dok je opšti rok za njihovo konačno formiranje jul 2027. godine. Obaveza se odnosi samo na uvoznike naftnih derivata, tako da sadašnji vlasnici benzinskih pumpi tu obavezu mogu izbjeći ako gorivo kupuju od drugog uvoznika koji ima skladišta.
PKCG: Zakon pun manjkavosti
Iz Grupacije distributera nafte i naftinih derivata pri Privrednoj komori su “Vijestima” saopštili da nacrt zakona ima dosta nejasnoća, da nije definisana struktura rezervi za uvoznika, da je uvoznicima nametnuta obaveza formiranje skladišta naftnih derivata a da njih nama u prostornom planu čime se dovode u neravnopravan položaj oni koji sada imaju skladišta…
Iz Udruženja naftnih kompanija, koja okuplja većinom domaće manje uvoznike i trgovce naftnim derivatima, kažu da je nacrt Zakona napravljen tako da štiti dominantan položaj Jugopetrola koji jedini ima skladišta, da domaćim kompanijama nameće obaveze koje one ne mogu finansijski da ispune, da iz zakon tjera da usluge plaćaju svom direktnom konkurentu Jugopetrolu, kao i da će sve to dovesti do njihovog gašenja. Iz ovog udruženja navode da je jedna verzija ovog zakona bila na javnoj raspravi, a da je potpuno različita verzija sada ušla u proceduru usvajanja kod Vlade, što smatraju nekorektnim odnosom i izigravanjem javne rasprave.
Rezerve čine potrošnju za tri mjeseca
Iz Ministarstva energetike i rudarstva “Vijestima” su kazali da je inovirani Predlog zakona, dobio pozitivno mišljenje Sekretarijata Energetske zajednice, kao i da očekuju da će do kraja mjeseca biti upućen Vladi na utvrđivanje, a da će zatim od Skupštine tražiti da ga usvoji po hitnom postupku jer “bi nedonošenje zakona moglo prouzrokovati štetne posljedice.
Kako su naveli, minimalna količina obaveznih rezervi naftnih koje je Crna Gore dužna da formira odgovaraće količini za 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza ili 61 dana prosječne dnevne potrošnje, pri čemu će se uzeti u obzir ona količina koja bude veća.
Uprava za ugljovodonike imaće obavezu da formira strateške rezerve u iznosu od trećine ukupne količine i mora ih skladištiti na teritoriji Crne Gore.
“Ostatak obaveze formirale bi naftne kompanije koje uvoze naftne derivate, pri čemu uvoznicima nije nametnuta forma u kojoj ta roba treba da bude. Obveznicima formiranja rezervi ostavljena je fleksibilnost u izboru formiranja rezervi, bilo putem fizičkog čuvanja robe u gotovom proizvodu ili u obliku tzv “tiketa” koji predstavljaju vrstu ugovora o rezervaciji robe s pravom kupovine i povlačenja u bilo kom trenutku”, naveli su iz Ministarstva.
Od ove obaveze oslobođeni su uvoznici količine manje od hiljadu litara.
Rezerve privatne, ali Vlada odlučuje
“Iako su obavezne rezerve naftnih derivata formalno u vlasništvu uvoznika naftnih derivata, Zakonom o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima regulisano je da se radi obezbjeđenja sigurnog snabdijevanja naftnim derivatima, posebno u slučaju poremećaja u snabdijevanju, ili u slučaju rizika od poremećaja u snabdijevanju, pa odluku o puštanju u promet obaveznih rezervi naftnih derivata i sprovođenju drugih mjera donosi Vlada Crne Gore. Dakle, uvoznici, kao i privredna društva koja trguju na veliko i malo naftnim derivatima, zajedno s Upravom za ugljovodonike, obavezni su da sprovode mjere u skladu s ovom odlukom. Ovim se osigurava stabilnost naftnog tržišta i omogućava rješavanje potencijalnog poremećaja u snabdijevanju naftnim derivatima”, naveli su iz Ministarstva.
U Zakonu je navedeno da će naknada za formiranje rezervi iznositi u početku tri centa po litru benzina, gasa i dizela, a da nakon formiranja prve količine može biti i niža zavisno od troškove skladištenja i upravljanja rezervama.
Predsjednika Grupacije distributera nafte i naftinih derivata Vladimir Klikovac kazao je “Vijestima” da predloženi tekst zakona ima dosta nejasnoća, što daje mogućnost različitog tumačenja obaveza za uvoznike.
“Predlogom zakona nije definisana struktura obaveznih rezervi za uvoznika, tj. količinu u gotovom proizvodu i količinu u tiketima. Kroz jedan od članova zakona se navodi da je obaveza uvoznika čuvanja obaveznih rezervi u oba naznačena oblika (gotovi proizvod i tiket). Uvoznik ima imperativnu normu kroz cijeli tekst predloženog zakonskog rješenja, dok je za Upravu predviđena (u određenom stavu člana) liberalnija norma kroz odrednicu ‘može’ (što znači da ne mora) imati određene količine obaveznih rezervi”, kazao je Klikovac.
Samo jedan ima skladište, drugih nema ni u PP
On navodi da se privatnim uvoznicima nameće obaveza skladištenja, bez obzira da li raspolažu skladišnim kapacitetima u Crnoj Gori, uz činjenicu da samo najveći uvoznik raspolaže skladišnim kapacitetima. Uvoznicima se daje mogućnost skladištenja u zemljama EU i Energetske zajednice, a napominje da Hrvatska svoje rezerve čuva u Njemačkoj.
“Nejasnim tumačenjem kriterijuma za prilaz skladištima, koji u predlogu zakona figurišu kao četiri, a negdje kao dva, onda sve ovo čini mi se dodatno komplikuje sprovodljivost zakona. Finansiranje obaveznih rezervi predviđeno je kroz prikupljanje naknade, ali ovim predlogom nije utvrđena raspodjela naknade, već će kroz podzakonska akta biti regulisano, što je još jedna nepoznanica, a uvoznicima se nameće obaveza kroz imperativnu normu”, naveo je Klikovac. U slučaju da uvoznici ne ispune obaveze o formiranju rezervi, kazna je i zabrana djelatnosti.
“Predlogom Prostornog plana nije naznačena nijedna lokacija za izgradnju skladišta za ove svrhe, čime nema naznaka za razvoj ovog sektor na ravnopravnim tržišnim uslovima”, naveo je Klikovac.
Gojčaj: Zakon favorizuje najvećeg uvoznika
Predsjednik Udruženja naftnih kompanija Nreka Gojčaj kazao je “Vijestima” da su veoma nezadovoljni novom verzijom zakona koja im je sada dostavljena, zbog čega su tokom marta slali više dopisa direktorici Direktorata za naftu i gas Zorani Sekulić, koja je i pripremala zakon, kao i ministru energetike i rudarstva Saši Mujoviću.
“Predloženim zakonom se dodatno pokušavaju učvrstiti monopolske pozicije najvećeg uvoznika, a na štetu slobodnog tržišta, smišljenim planiranjem ometanja slobodnog uvoza za sve domaće kompanije, zloupotrebom ovlašćenja prilikom izrade ovog zakona”, kazao je Gojčaj.
On je kazao da već 22 godine, odlukom o formiranju maloprodajnih cijena, imaju istu maržu koja iznosi oko pet centi po litru, dok su im u međuvremenu troškovi značajno narasli.
“Samo jedan trgovac naftnim derivatima u Crnoj Gori – Jugopetrol sada može ispuniti ove zakonske uslove. Smatramo da države ne može niti smije, niti je u skladu sa domaćom legislativom i EU direktivama, da se usvajaju zakonska rješenja iz kojih bi proisteklo ugrožavanje privrede i slobodnog tržišta i moguće stvaranje i jačanje monopola”, kazao je Gojčaj.
On navodi da bi milionske troškove za formiranje rezervi mogli da izbjegnu jedino ako bi prestali da budu uvoznici goriva, i ako bi gorivo kupovali od svoje direktne konkurencije Jugopetrola.
Ministarstvo ćuti na obaveze i prašta dug Jugopetrolu
Država je prošle godine konačno vratila u svoje vlasništvo naftna skladišta u Luci Bar, Lipcima i Bijelom Polju, nakon konačne presude Vrhovnog suda iz 2016. godine da ih je Jugopetrol nezakonito koristio.
Nakon prodaje ove kompanije grčkom “Hellenic Petroleum”, nastavila je da koristi ova skladišta iako ona nisu bila dio kupoprodajnog ugovora. Njih je od 2003. godine trebalo da koristi državni Montenegro bonus, ali ih je dobio tek 20 godina kasnije u ruiniranom stanju.
Iz Ministarstva energetike i rudarstva nisu odgovorili na pitanje da li će od Jugopetrola tražiti obeštećenja zbog toga što su besplatno 20 godina koristili državna skladišta.
Navedeno je da će skladišta biti obnovljena sa 7,5 miliona eura, novcem kojeg je država dobila od Evropske komisije za prevazilaženje energetske krize, kako bi se koristili za skladištenje i nabavku obaveznih rezervi.
Iz ovog resora nisu odgovorili ni na pitanje da li je Jugopetrol 20 godina od privatizacije ispunio obaveze iz iz Garantnog investicionog programa navedene u Kupoprodajnom ugovoru.
Izvor: Vijesti
