foto: Vijesti
Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije sprema reformu sistema vještačenja invaliditeta po kriterijumima Ujedinjenih nacija (UN), odnosno po modelu ljudskih prava, umjesto trenutno dominantnog medicinskog modela, a biće i osnovan zavod koji će raditi procjenu invaliditeta.
To je za “Vijesti” kazao ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, navodeći da se ovaj posao radi u saradnji sa UNPD-om (Program Ujedinjenih nacija za razvoj)
“Novom metodologijom vještačenja invaliditeta neće se revidirati postojeća prava. Revidiraće se status osoba sa invaliditetom jer će se invaliditet vještačiti na drugačiji način u skladu sa modelom ljudskih prava. Sveobuhvatna procjena pojedinca biće osmišljena tako da se procijene oštećenja, ali što je još važnije i barijere za puno i efektivno učešće u društvu na osnovu jednakosti sa drugima. Biće uveden i inkluzivni dodatak koji će biti različitog iznosa utvrđen na osnovu nivoa podrške”, pojasnio je Gutić.
Ministar je kazao i da su Skupštini poslali izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti koje predstavljaju značajan korak ka unapređenju socijalne pravde jer će po prvi put, zakonom biti prepoznat institut civilne žrtve rata i članovima njihovih porodica biće omogućeno da ostvare prava u okviru sistema boračke i invalidske zaštite.
“Ovo priznanje predstavlja ispravljanje nepravde prema civilnim žrtvama rata, koje su godinama bile nevidljive u pravnom i institucionalnom smislu”, naglasio je Gutić.
Kada će biti završen predlog Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta i kada očekujete njegovo usvajanje? Šta je osnovni cilj ovog zakona? Kada se očekuju najavljeni početak rada i osnivanja Zavoda za procjenu invaliditeta?
Ministarstvo sprovodi reformu sistema vještačenja invaliditeta uz podršku UNDP. Opšti cilj reforme i Zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta je promjena nacionalnog sistema vještačenja invaliditeta radi uspostavljanja pravednijeg, ravnopravnijeg i lakšeg pristupa pravima na sve vrste materijalnih davanja i usluga za osobe s invaliditetom, u skladu s nacionalnim pozitivnim zakonodavstvom i ratifikovanom UN Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Na ovaj način biće uspostavljeni jedinstveni nacionalni kriterijumi i metodologije za vještačenje invaliditeta zasnovanih na modelu ljudskih prava umjesto trenutno dominantnog medicinskog modela. Urađen je Nacrt Zakona i poslat Sekretarijatu za zakonodavstvo na mišljenje. Planirano je da se Zakon usvoji u I kvartalu (januar-mart) 2025. godine. Ovom reformom planirano je i uspostavljanje Zavoda za vještačenje invaliditeta. Vlada je na sjednici 6. 12. 2024. godine usvojila predlog za ustupanje na korišćenje poslovnih prostorija za osnivanje i rad Zavoda za vještačenje invaliditeta, Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije bez naknade. Početak rada Zavoda očekujemo nakon što se usvoji Zakon o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, kao i nakon usklađivanja niza zakona kojima su OSI ostvarivali prava sa Zakonom o jedinstvenom vještačenju invaliditeta.
Na koji način će biti kažnjeni oni za koje se u novoj procjeni statusa i stepena invaliditeta utvrdi da su zloupotrebom i kršenjem zakona dobili takav status? Da li će morati da državi vrate sav novac koji su po svim osnovama dobijali na osnovu lažnog invaliditeta i da li će biti pozvani na odgovornost članovi komisije koji su im dodijelili taj lažni status?
Novom metodologijom vještačenja invaliditeta neće se revidirati postojeća prava. Revidiraće se status osoba sa invaliditetom jer će se invaliditet vještačiti na drugačiji način u skladu sa modelom ljudskih prava. Sveobuhvatna procjena pojedinca biće osmišljena tako da se procijene oštećenja, ali što je još važnije i barijere za puno i efektivno učešće u društvu na osnovu jednakosti sa drugima. Biće uveden i inkluzivni dodatak koji će biti različitog iznosa utvrđen na osnovu nivoa podrške. Ukoliko se kroz procese utvrdi da je status stečen zloupotrebom ili kršenjem zakona, nadležni organi će odlučivati o daljim koracima da bi se zaštitila prava osoba sa invaliditetom.
Osim statusa invaliditeta da li se planira revizija i statusa korisnika materijalnog obezbjeđenja, tuđe njege i pomoći i drugih oblika socijalne pomoći zbog sumnji u zloupotrebe?
Crna Gora teži ka uspostavljanju sistema socijalne i dječje zaštite koji je pravedan, transparentan i usmjeren na one kojima je podrška najpotrebnija. U tom kontekstu, fokus trenutnih aktivnosti je na izradi novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti kojim će se preispitati uslovi za ostvarivanje svih materijalnih davanja, uz paralelno jačanje kontrolnih mehanizama, posebno Inspekcije za socijalnu i dječiju zaštitu kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe.
U kojoj je fazi izrada novih izmjena i dopuna Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji je krajem prošle godine povučen iz skupštinske procedure? Šta je cilj ovih izmjena i dopuna, da li se planira proširenje dosadašnjih kategorija civilnih i vojnih žrtava rata, da li će i za koliko bitu uvećana njihova primanja?
Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti je usvojen od strane Vlade. Sada slijedi njegovo usvajanje u Skupštini. Izmjene Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti predstavljaju značajan korak ka unapređenju socijalne pravde. Prvi prvi put, zakonom će biti prepoznat institut civilne žrtve rata i članovima njihovih porodica biće omogućeno da ostvare prava u okviru sistema boračke i invalidske zaštite. Ovo priznanje predstavlja ispravljanje nepravde prema civilnim žrtvama rata, koje su godinama bile nevidljive u pravnom i institucionalnom smislu. Njihovo uključivanje u sistem boračke zaštite donosi novu dimenziju jednakosti i brige za sve one koji su pretrpjeli stradanja u ratnim okolnostima. Posebno je važno napomenuti da će svim postojećim korisnicima prava biti izvršen preračun, čime će im iznosi prava biti povećani. Ova mjera pokazuje da zakon nije usmjeren samo na nove korisnike već i na unapređenje položaja svih postojećih korisnika, osiguravajući pravedniji i adekvatniji tretman.
Koliko sada iznosi naknada za materijalno obezbjeđenje porodice po kategorijama i da li se očekuje njeno povećanje u 2025. godini kroz redovna usklađivanja?
Visina materijalnog obezbjeđenja za porodicu sa jednim članom iznosi 89,84 eura, za dva 107,89 eura, za tri 129,52 eura, za četiri 152,88 eura i porodicu sa pet i više članova 170,82 eura. Navedene naknade se redovno usklađuju polugodišnje na osnovu pola procenta rasta troškova života i pola procenta rasta zarada iz prethodnog polugodišta. Materijalno obezbjeđenje je osnov za ostvarivanje i drugih prava tako da se navedeni iznosi ne mogu uzimati kao jedina njihova primanja. Ako u porodici imaju djecu, dodatak iznosi 56,98 eura po djetetu, jednokratna novčana pomoć, besplatne predškolske ustanove, besplatno ljetovanje i zimovanje za djecu, po drugim propisima subvencije računa na električnu energiju, besplatni udžbenici i školski pribor i veći broj subvencija na lokalnom nivou. Možemo reći da se naknada za materijalno obezbjeđenje porodice ne svodi na početnu naknadu jer je ona osnov za dodatna prava, a u većini slučajeva i dodatna ostvarena prava.
S obzirom da ovu naknadu primaju najsiromašniji građani i da je njen rast bio značajno niži u odnosu na rast plata i penzija proteklih godina, da li planirate i vanredno povećanje ova naknade?
Programom rada Vlade za II kvartal (april-jun) 2025. godine planirano je donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Novim Zakonom unaprijediće se pokrivenost i usmjerenost materijalnih davanja i usluga, mjera i programa, odnosno efikasnosti i finansijske održivosti sistema u cilju sveobuhvatnog i pravovremenog odgovora na potrebe korisnika. Posebno ćemo preispitati uslove za ostvarivanje prava na materijalna davanja, prava na materijalno obezbjeđenje, kao i eventualno prepoznati nove korisničke grupe. Činjenica je da su troškovi života u proteklom periodu značajno povećani, te ćemo o tome voditi računa prilikom izrade novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti i posebno se fokusirati na uvećanje iznosa materijalnih davanja u skladu sa finansijskim mogućnostima države. Pored toga, neophodno je unaprijediti i mehanizme nadzora nad radom u cjelokupnom sistemu socijalne i dječje zaštite, čime će se obezbijediti veća transparentnost i odgovornost.
Kako se prati i unapređuje kvalitet dnevnih boravaka za decu sa smetnjama u razvoju, a posebno u pogledu finansiranja i kadrovskih kapaciteta?
Ministarstvo kroz stručni i inspekcijski nadzor vrši kontrolu kvaliteta usluge dnevnog boravka za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju. U smislu kadrovskih kapaciteta pružaoci usluge dnevni boravak za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju da bi dobili licencu za obavljanje djelatnosti, između ostalog, moraju da ispunjavaju i propisani standard u odnosu na stručne radnike i saradnike. U skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti Ministarstvo je u oktobru 2024. godine odredilo učešće države u finansiranju usluge dnevni boravak za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju na način što je povećalo učešće države u sufinansiranju usluge za 32,25%.
Postoji li plan za digitalizaciju usluga socijalne i dečje zaštite kako bi one bile brže i dostupnije svim građanima?
Ministarstvo radi na razvoju i digitalizaciji sistema socijalne i dječje zaštite, u saradnji sa UNDP-om i drugim partnerima. Ključnu ulogu u tome ima Informacioni sistem socijalnog staranja (poznat i kao e-Socijala), jedno od najnaprednijih digitalnih rješenja u sistemu javne uprave. Ovaj sistem omogućava brzu i efikasnu obradu zahtjeva građana, a od 2015. do danas kroz njega je izdato više od 1.4 miliona rješenja, uz mjesečne isplate za više od 200 hiljada korisnika. Sistem e-Socijala povezan je sa devet različitih institucija, omogućavajući prikupljanje svih potrebnih podataka elektronskim putem, bez potrebe da građani sami skupljaju dokumentaciju. Upravo princip “one-stop-shop” značajno olakšava proces ostvarivanja prava i smanjuje administrativni teret za korisnike. Za svoj doprinos reformi javne uprave, sistem e-Socijala je nagrađen u novembru 2024.godine prestižnim priznanjem Regionalne škole javne uprave (RESPA-e) kao jedan od tri najbolja projekta u javnoj upravi na Zapadnom Balkanu. Digitalizacija usluga dodatno je unaprijeđena lansiranjem portala porodiljsko.gov.me, prve elektronske usluge u ovoj oblasti, koji je pušten u rad decembra 2024. godine. Portal omogućava poslodavcima da brzo i jednostavno podnesu zahtjeve i ostvare pravo na refundaciju naknade zarada za porodiljsko i roditeljsko odsustvo, čime se značajno smanjuje potreba za fizičkim dolascima u CSR. Od samog početka rada, portal bilježi veliki broj registrovanih poslodavaca i zahtjeva podnijetih elektronskim putem, što jasno potvrđuje njegovu korisnost i efikasnost. Za nepunih mjesec dana registrovano je oko 500 poslodavaca.
Unapređenje e-Socijale, kao koraka koji je dio Reformske agende za Plan rasta, uključuje i kreiranje novog portala esocijala.gov.me. Ovaj portal ima za glavni cilj ostvarivanje prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite elektronskim putem, uključujući podnošenje zahtjeva, praćenje statusa predmeta, primanje obavještenja o njihovom napretku, krajnjem ishodu, te dodatno pregled detaljnih informacija o pravima i mjesečnim isplatama. Portal će biti povezan sa centralizovanim portalom elektronskih usluga euprava.me, čime će se osigurati jedinstven i integrisan pristup javnim uslugama.
Nedavno su usvojene i Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite za period od 2025. do 2028. godine i Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja 2025-2029. godine
Stariji u zajednici, ne samo u domovima
Koji su konkretni planovi Ministarstva za unapređenje kapaciteta i kvaliteta usluga u domovima za stare u Crnoj Gori, s obzirom na rastuće potrebe starije populacije?
Smještaj odraslih i starih lica u ustanovu je usluga namijenjena korisnicima kojima podrška ne može da se obezbijedi u okviru porodice, putem usluge porodičnog smještaja ili pružanjem drugih usluga koje podržavaju život korisnika/korisnica u zajednici. U Crnoj Gori 7 licenciranih pružalaca usluga pruža uslugu smještaja u ustanovu odraslih i starih lica. Pet javnih ustanova se nalaze u: Risnu, Bijelom Polju, Pljevljima, Nikšiću i u Podgorici. Za odrasle i stare osobe s invaliditetom uslugu smještaja u ustanovu pruža JU Zavod “Komanski most” u Podgorici. Jedna od reformskih mjera u sistemu socijalne i dječje zaštite podrazumijeva transformaciju ustanova za smještaj. Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano je da javne ustanove koje obavljaju poslove smještaja djece, mladih, odraslih i starijih lica treba da se transformišu s ciljem razvoja usluga podrške za samostalni život, savjetodavno-terapijskih, odnosno socijalno-edukativnih usluga, a transformacija ustanova je u fokusu Strategije deinstitucionalizacije za period od 2025. do 2028. godine. Smještaj u ustanovu bi trebalo da postoji kao posljednja varijanta kada se iscrpe sve opcije u zajednici, s tim da bi boravak u ustanovi trebalo da bude privremen. Osim usluge smještaja u ustanovu, JU Dom starih Bijelo Polje, JU Dom starih Pljevlja i JU Dom starih “Grabovac” u Risnu pružaju uslugu dnevnog boravka za odrasla i stara lica. Takođe, JU Dom starih “Grabovac” u Risnu pruža uslugu pomoći u kući odraslim i starijim osobama s invaliditetom i licima kojima je usljed posebnih okolnosti i socijalnog rizika potreban odgovarajući oblik zaštite u opštinama Budva, Kotor, Bar i Herceg Novi, smještaj u prihvatilište ‒ sklonište odraslog i starog lica koje je beskućnik i savjetovanje za beskućnike. Ukupan smještajni kapacitet domova za odrasla i stara lica je 1103 mjesta, od čega je 93% u javnim ustanovama. U narednom periodu, kroz realizaciju aktivnosti predviđenih Strategijom deinstitucionalizacije radiće se na povećanju aktivnog učešća korisnika u zajednici; kreiranju programa podrške za samostalan život ili život uz podršku; razvijanju integrativnog pristupa; izradi planova transformacije ustanova za smještaj; kao i uspostavljanju usluga koje podržavaju život korisnika u porodici i/ili zajednici čime će se stvoriti uslovi da korisnici ostaju u svojim porodicama i zajednicama, odnosno u najmanje restriktivnom okruženju.
Izvor: Vijesti
