Henri Spenser Mur (Castleford, Engleska, 30.07.1898. – Much Hadham, 03.08.1986.), engleski vajar i umjetnik. Najpoznatiji je po monumentalnim apstraktnim bronzanim skulpturama, koje su javno izložene u mnogim djelovima svijeta.
Oblici njegovih skulptura obično su apstraktna predstavljanja ljudskog tijela, često majka s djetetom ili figure u ležećem položaju. U 1950.-im, imao je fazu u kojoj je radio skulpture porodičnih grupa, a tokom većeg dijela karijere radio je skulpture inspirisane ženskim tijelom. Mnoge njegove skulpture imaju rupe, praznine unutar oblika.
Bio je sin rudarskog inžinjera. U djetinjstvu je živio siromašno. S 11 godina odlučio se baviti vajarstvom. Ranjen je u Prvom svjetskom ratu u bici u Francuskoj 1917. Studirao je vajarstvo u Ldsu i Londonu. Posjećivao je muzeje po Engleskoj, Italiji i Francuskoj, učio je, posmatrao je skulpture. Na njega je izuzetan uticaj imala ležeća skulptura Tolteka i Maja izložena u Luvru. Proslavio se bronzanim i mramornim skulpturama i pokrenuo novi oblik modernizma u Ujedinjenom Kraljevstvu. Družio se s Pablom Pikasom, Albertom Đakometijem i drugim poznatim umjetnicima. Zanimao se za nadrealizam. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, oštećena mu je kuća pa se preselio s ženom Irinom u London. Crtao je ljude u londonskoj podzemnoj željeznici, gdje su tražili utočište od bombardovanja.
Obogatio se svojim umjetničkim radovima. Živio je štedljivo, imao malu kuću, većinu zarađenog novca usmjerio je na svoju fondaciju (eng. Henry Moore Foundation), koja podstiče umjetnost i obrazovanje. Dobijao je brojne narudžbe za izradu skulptura, uključujući i skulpture ispred UNESCO-ve zgrade u Parizu 1957. i u blizini palate Vestminster u Londonu 1962. i imao veliki broj izložbi.
Uticao je na veliki broj engleskih i svjetskih vajara.
Priredio: Dragan Leković
