Prvo digitalno skeniranje Titanika u punoj veličini, koji leži na dubini od 3.800 metara u Atlantiku, napravljeno je pomoću mapiranja dubokog mora. Omogućuje jedinstveni 3D prikaz cijelog broda, kojeg sada imamo priliku vidjeti kao da je na suvom.
Više od 1500 ljudi poginulo je kada je brod udario u santu leda na svom prvom putovanju od Sautemptona do Njujorka 1912. godine, a ovo mapiranje moglo bi baciti novo svjetlo na to što se tačno dogodilo brodu.
“Još uvijek postoje pitanja, osnovna pitanja, na koja treba odgovoriti o brodu”, rekao je Parks Stivenson, analitičar Titanika, za BBC News. Dodao je da je model “jedan od prvih velikih koraka u usmjeravanju priče o Titaniku prema istraživanju utemeljenom na dokazima – a ne nagađanjima”.
Titanik je opsežno istražen otkako je olupina otkrivena 1985. godine. Ali, toliko je velik da kamere u mračnoj dubini mogu pokazati samo djelove broda u raspadanju. Novi snimak prikazuje olupinu u cjelosti, otkrivajući potpuni pogled na Titanik. Sastoji se od dva dijela, s pramcem i krmom udaljenim oko 800 metara. Ogromno polje krhotina okružuje razbijeni brod.
Skeniranje su u ljeto 2022. godine proveli Magellan Ltd, kompanija za kartiranje dubina, i Atlantic Productions, koji snimaju dokumentarac o projektu. Podmornice, kojima je daljinski upravljao tim na specijalizovanom brodu, provele su više od 200 sati istražujući olupinu uzduž i poprijeko. Snimili su više od 700.000 slika iz svakog ugla, stvarajući tačnu 3D rekonstrukciju.
Gerhard Sajfert iz Magellana, koji je vodio planiranje ekspedicije, rekao je da je to najveći projekt podvodnog skeniranja koji je ikada proveo. “Dubina, gotovo 4000 metara, predstavlja izazov, a na tom mjestu takođe postoje struje – i ne smijemo ništa dirati kako ne bismo oštetili olupinu. A drugi izazov je da morate mapirati svaki kvadratni centimetar – čak i nezanimljive djelove, morate mapirati blato, ali ovo vam je potrebno za popunjavanje između svih ovih zanimljivih objekata”, pojasnio je.
The first full-sized digital scan of the Titanic, which lies nearly 4,000 metres down in the Atlantic, has been created using deep-sea mapping.
— BBC Breakfast (@BBCBreakfast) May 17, 2023
Historian Parks Stephenson spoke to #BBCBreakfasthttps://t.co/DZyzkoTp2F pic.twitter.com/XnGBrM8Zpr
Skeniranje pokazuje i veličinu broda, kao i neke sitne detalje, poput serijskog broja na jednom od propelera. Pramac, sada prekriven stalaktitima od rđe, još uvijek je odmah prepoznatljiv čak i 100 godina nakon što je brod izgubljen. Na vrhu se nalazi paluba za čamce, gdje zjapeća rupa pruža pogled u prazninu gdje su nekad stajale velike stepenice.
Međutim, krma je haotična hrpa metala. Ovaj dio broda se urušio kada se uvukao u morsko dno. U okolnom polju krhotina razbacani su predmeti, uključujući raskošne metalne predmete s broda, statue i neotvorene boce šampanjca. Tu su i lične stvari, uključujući desetke cipela.
Parks Stivenson, koji je godinama proučavao Titanik, rekao je da je bio “oduševljen” kada je prvi put vidio snimke. “Omogućuje vam da vidite olupinu onako kako je nikada ne možete vidjeti iz podmornice, i možete vidjeti olupinu u cjelosti, možete je vidjeti u kontekstu i perspektivi. A ono što vam sada pokazuje je pravo stanje olupine”, istakao je i dodao da bi proučavanje skenova moglo ponuditi novi uvid u ono što se dogodilo s Titanikom te kobne noći 1912. godine.
“Stvarno ne razumijemo karakter sudara s santom leda. Ne znamo čak ni je li ga udarila uz desni bok, kao što se prikazuje u svim filmovima – možda je naletjela na santu leda”, naglasio je i dodao da bi proučavanje krme moglo otkriti mehaniku kako je brod udario u morsko dno.
More uzima danak na olupini, mikrobi je izjedaju, a djelovi se raspadaju. Istoričari su itekako svjesni da vrijeme ističe za potpuno razumijevanje jedne od najpoznatijih pomorskih katastrofa. Ali skeniranje sada zamrzava olupinu u vremenu i omogućiće stručnjacima da proniknu u svaki sitni detalj, uz nadu da će Titanik odati svoje tajne.
Izvor: Nacional.hr
