Huk koji je 15. aprila 1979. godine u 7 sati i 20 minuta napravio pustoš u Crnoj Gori se ne zaboravlja. Posljedice razornih zemljotresa, koje skoro svakodnevno dolaze iz svijeta, osjetile su se i u našoj zemlji prije 46 godina.
Potres jačine sedam stepeni po Rihteru, i intenziteta do 9 stepeni Merkalijeve skale, izazvao je katastrofalna razaranja na cijelom Crnogorskom primorju, na dužini od preko 100 kilometara. Epicentar zemljotresa bio je u Jadranskom moru, između Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 kilometara od obale. U tom zemljotresu stradala je 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji.
Posljedice potresa koji je trajao svega desetak sekundi, bile su više nego katastrofalne. Oko 100 hiljada ljudi ostalo je bez krova nad glavom.
Najviše su stradali gradovi Ulcinj, Bar, Petrovac, Budva, Tivat, Kotor, Risan i Herceg Novi, uništen je veliki broj modernih hotelskih kapaciteta, oštećena 53 zdravstvena objekta, 570 objekata socijalne i dječije zaštite i 240 škola.
Posebno su stradali kulturno-istorijski spomenici, a oštećeno je oko 350 kilometara magistralnih i 200 kilometara regionalnih puteva.
Šteta je procijenjena na više od 4,5 milijarde dolara.
Zemljotres je zatekao u Crnoj Gori i jugoslovenskog predsjednika Josipa Broza Tita, koji je boravio u vili “Galeb” u Igalu. Istog dana obišao je postradala područja i uputio apel svim republikama i pokrajinama da pomognu crnogorskom narodu da savlada posljedice nesreće.
– Mislim da svakome mora biti jasno da solidarnost koja se kod nas uvijek pokazivala, naročito u ovakvim situacijama, i ovoga puta mora doći do punog izražaja – poručio je Tito.
Dok se tlo još slijegalo od zemljotresa, uz solidarnu pomoć svih jugoslovenskih republika i međunarodne zajednice, počela je sanacija porušenih gradova i druga poslijeratna obnova Crne Gore, koja je potrajala mnogo duže nego što se očekivalo. Posljedice potresa koji je trajao deset sekundi liječene su više od deset godina.
Izvor: Dan
