Uorganizaciji nastave na određenim fakultetima postoje problemi. Suočavamo se sa određenim neznanjem profesora, odnosno neiskustvom. Oni moraju na neki način biti potkovani iskustvom i znanjem da bi radli na univerzitetskim jedinicama, kazao je novi predsjednik Studentskog parlamenta Jakov Vukčević.
On je to rekao novinarima nakon što je novi saziv Studentskog parlamenta juče na konferenciji predstavio ključne poteškoće sa kojima se suočavaju studenti, a govorili su o planovima, izazovima…
-Ima problema u nastavnom kadru. Nastojaćemo da to riješimo – rekao je Vukčević.
Predsjednik Studentskog parlamenta, upitan da prokomentariše rijetkost organizacije studenstkih protesta i da li to znači da je sve u redu, rekao je da u prethodnom periodu nije bilo značajnih problema koji bi tražili organizaciju te vrste bunta. Kazao je da ne znači da to neće biti slučaj u narednom periodu.
Studentima je, prema riječima njihovih predstavnika, najbitnije da se riješi pitanje modela studiranja. Smatraju da je aktuelni neadekvatan, na što godinama ukazuju. U toku je izrada novog zakona o visokom obrazovanju i očekuju da se to pitanje riješi. Aktuelni model 3+2+3 smatraju da nije dobar, jer tržište ne prepoznaje bečelor, trogodišnju diplomu, te su studenti natjerani da nakon bečelora upisuju dvogodišnji master iako to ne žele. Nedavno su ponudili radnoj grupi, nakon što su im studenti dostavili prijedloge, da se u suštini vrati pređašnji model studiranja 3+1+1+3.
Važno im je da se obavi i rangiranje ustanova visokog obrzavanja. To je, takođe, ideja koja se u javnosti godinama provlači, kako od strane nadležnih, tako i od studenata, ali se još nije realizovala. Smatraju da rangiranje univerziteta treba da se obavi u Crnoj Gori, ali i na regionalnom, odnosno međunarodnom nivou. Na taj način bi poslodavci imali uvid kako se pozicionira fakultet koji je završio kandidat koji želi da se zaposli kod njih.
Studenti traže i novi studentki rok – aprilski i julski.
Važno im je i da se obavi redefinisanje praktične nastave, ali i kriterijuma za akreditaciju programa posebno onih na privatnim fakultetima. Imaju ideju i da se uvedu stipendije nove kategorije za studente koje bi ih obavezivale da se vrate u Crnu Goru.
Govorili su juče na konferenciji i o nužnosti reforme stručnog osposobljavanja. Iako postoji podatak Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija iz 2023. godine, prema kom 50 odsto korisnika tog programa ostaje kod poslodavca da radi, smatraju da je potrebna dublja analiza. Ne podržavaju ukidanje programa. Imali su nedavno sastanke sa predstavnicima Privredne komore i Unije poslodavaca Crne Gore, te su zaključili da je neophodna analiza kroz koju bi se sagledalo iskustvo, a potom treba da se preduzmu mjere da se suzbije zloupotreba programa. Stava su da je potrebno uspostaviti kontrolu i kaznenu politiku. Ranije se u više navrata komentarisalo da se program zloupotrebljava na način što pojedini poslodavci iskorišćavaju pripravnike tako što ih ne obučavaju kako treba, da im zadaju neke zadatake koji nijesu na nivou visokoškolaca, te da se dešavalo da inženjeri budu kuriri i slično.
Studenti su tražili da se pripravnička plata poveća na 800 eura, da nadoknadu poslodavci plaćaju 25 odsto tog iznosa, ali to nije uvaženo.
Ministarsvo prosvjete, nauke i inovacija kroz izmijenjeni zakon obezbijedilo je da pripravničke plate ubuduće budu 600, a ne 800 eura. Objasnili su da ne mogu da budu 800 eura, koliko je predviđeno da visokoškolci primaju kroz program „Evropa sad 2“, jer ova kategorija zaposlenih na tržištu rada nema iskustva, već rade sa mentorima.
Iz Studenstkog parlamenta istakli su da su studentski krediti, stipendije i pripravničke plate uvećane na njihovu inicijativu.
Studenti su najavili da će u narednom periodu inicirati više aktivnosti, otvorenih okruglih stolova, kako bi motivisali visokoškolce da se više uključe u izazove sa kojima se suočavaju.
Izvor: Pobjeda
