Tjuringov test, koji je prvi predložio Alan Tjuring 1950. godine, nastoji da procijeni da li mašina može da pokaže inteligenciju dovoljno dobro da se ne razlikuje od čovjeka. Da bi vještačka inteligencija prošla Tjuringov test, mora da bude u stanju da razgovara sa nekim i da ga prevari kako bi on pomislio da razgovara s čovjekom.
Da bi provjerili da li GPT-4 može da prođe Tjuringov test, istraživači uključeni u rad su zamolili 500 ljudi da razgovaraju sa četiri različita ispitanika. Jedan ispitanik je bio čovjek, drugi je bio vještačka inteligencija iz 1960-ih po imenu ELIZA, a zatim su posljednja dva ispitanika pokretali GPT-3.5 i GPT-4.
Svaki razgovor je trajao ukupno pet minuta. Prema studiji, koja je objavljena u maju, učesnici su procijenili da je GPT-4 čovjek u šokantnih 54 procenta. Zbog toga, istraživači tvrde da je veliki jezički model zaista prošao Tjuringov test.
S druge strane, ljudski učesnik istraživanja je postigao 67 procenata, dok je GPT-3.5 postigao 50 procenata, a ELIZA, koja je bila unaprijed programirana sa odgovorima i nije imala LLM da pokreće, ocjenjena kao čovjek sa svega 22 procenta. Kao takvi, rezultati Tjuringovog testa za GPT-4 su svakako intrigantni.
Naravno, postoji mnogo zabrinutosti oko toga da li je Tjuringov test previše jednostavan pristup. Dizajniran je da odredi inteligenciju mašine. Međutim, sirovi intelekt ne igra toliko veliku ulogu u zavaravanju ljudi da misle kako razgovaraju s drugim čovjekom.
Umjesto toga, AI mora da bude u stanju da oponaša socio-emocionalne faktore na koje se ljudi oslanjaju tokom svojih interakcija. Ova vijest će vjerovatno izazvati još veću zabrinutost zbog opasnosti od vještačke inteligencije.
Izvor: Nezavisne
