Prošle nedjelje, 14 godina poslije prvobitne prijave, najviši zvaničnik Delhija dao je dozvolu da se autorka Arundati Roj, dobitnica Bukerove nagrade, krivično goni prema strogim indijskim zakonima o borbi protiv terorizma.
Ako bude krivično gonjena po Zakonu o prevenciji nezakonitih radnji (UAPA), književnica će teško izdejstvovati kauciju da se brani sa slobode, pa je moguće da će godinama biti u zatvoru dok se ne završi suđenje.
Aktivisti za ljudska prava optužuju vladu indijskog premijera Narendre Modija da zakon primjenjuje kako bi ućutkala kritičare, između ostalih i novinare i pripadnike civilnog sektora.
Roj, 62-godišnjoj spisateljici i aktivistkinji, zamjeraju se komentari o Kašmiru, teritorije oko koje se decenijama spore Indija i Pakistan i u kojoj većinski žive muslimani.
„Kašmir nikada nije bio sastavni dio Indije. To je istorijska činjenica. Čak je i indijska vlada to prihvatila”, rekla je ona oktobra 2010. godine na burnoj, jednodnevnoj konferenciji u Delhiju, koju je organizovao Komitet za oslobađanje političkih zatvorenika.
U to vrijeme, u Kašmiru su bili nemiri, a lokalni stanovnici su proteste opisivali kao žestok ustanak protiv Indije.
Izjave Arundati uslijedile su poslije smrti desetina demonstranata na protestima.
Indija i susjedni Pakistan, nuklearno naoružani rivali, u potpunosti polažu pravo na sporni region i vodili su dva rata oko njega.
Njeni komentari izazvali su buru protesta, pri čemu su mnogi kritičari doveli u pitanje njenu lojalnost Indiji, a savezna vlada, koju je tada predvodila Kongresna stranka, zapretila je da će je uhapsiti pod optužbom za pobunu.
Jedan od ministara tada je rekao da, iako Indija podržava slobodu govora, „ne može da naruši patriotska osjećanja ljudi”.
Ispred kuće književnice, u luksuznom naselju Delhija, tada su bili organizovane demonstracije protiv nje.
Protiv nje i drugog optuženog šeika Šokata Huseina, profesora prava iz Kašmira, i još dvoje ljudi, podnijeta je krivična prijava pod optužbama za pobunu.
Ubrzo potom, Roj je branila sopstvene stavove.
„U štampi su me neki optužili da širim mržnju, da želim da se Indija raspadne. Naprotiv, ono što govorim dolazi iz ljubavi i ponosa”, napisala je ona u odgovoru.
Istakla je da „ne želi da ljudi budu ubijani, silovani, zatvarani ili da im se čupaju nokti kako bi bili natjerani da kažu da su Indijci”.
„Žalosno je za naciju koja mora da ućutka vlastite pisce zato što govore šta misle.”
Advokati su sada zbunjeni odlukom da krivično gone Roj više od decenije poslije njenog govora.
Prvobitno je optužena za pobunu, ali je Vrhovni sud u maju 2022. godine suspendovao zakon o pobuni iz kolonijalne ere.
Pozivanjem na Zakon o prevenciji nezakonitih radnji, država bi mogla da zaobiđe odredbe o zastarelosti i da nastavi slučaj.
Roj je bila žestoki kritičar vlade Modija, koju grupe za ljudska prava optužuju da cilja aktiviste i guši slobodu govora.
Dozvola za njeno krivično gonjenje uslijedila je neposredno poslije reizbora Modija za treći premijerski mandat.
Mnogi ovo vide kao politički signal da će Modijeva politička grupacija BJP nastaviti taktiku gvozdene vlasti, čak i u koalicionoj vladi.
Drugi vide ovo kao još jedan pokušaj ućutkivanja Modijevih kritičara.
„Proganjanje Arundati Roj je apsolutno neodgovorno. Ona je veliki pisac i ima pravo na mišljenje. Trebalo bi da postoji međunarodna reakcija protiv krivičnog gonjenja za nešto što je rekla prije deceniju”, napisao je pisac Amitav Goš na mreži Iks.
Kada su vlasti u Delhiju odobrile da se slučaj nastavi, kanadska spisateljica i aktivistkinja Naomi Klajn je poručila Modiju preko Iksa: „Nemate pojma šta ćete izazvati pokretanjem ovog političkog gonjenja sa željom da ućutkate vašeg najglasnijeg kritičara”.
Šta se tačno dogodilo onog dana kada je Roj govorila?
U zapisniku sa konferencije, Šivam Vidž ju je opisao kao „istorijsku u svakom aspektu s obzirom na aktuelnost pitanja”.
Govornici su bili poznati pjesnik, nekoliko aktivista i novinara.
Roj je očekivala burnu debatu.
„Počela je govor tako što je poručila onima koji namjeravaju da je gađaju cipelama to učine odmah”, napisao je Vidž.
Šudabrata Sengupta, umjetnik, pisac i kustos koji je govorio na događaju, napisao je da su jedine „provokativne radnje” – prekidi, dobacivanje, pokušaji bacanja predmeta na binu – došli od „samoproglašenih indijskih patriota”.
Dozvoljeno im je da se obrate, ali su zamoljeni i da ne ometaju događaj, rekao je on.
Međutim, Sušil Pandit, kašmirski aktivista, koji je prisustvovao skupu, imao je drugačiji stav.
„U srcu glavnog grada, Delhija, otvoreno se pozivalo na uništenje Indijske unije kao kolonijalne, okupatorske države, zemlje koja je potčinila ljude ida kao takva ne može da opstane.
„Sa govornice su ponavljani pozivi na oružani ustanak, a to je govorila i Arundati Roj [između ostalih].”
Tokom protekle dvije decenije, Roj je napisala nekoliko knjiga i brojne eseje o nuklearnom oružju, Kašmiru, globalizaciji, razgovorima sa maoističkim pobunjenicima i priče sa Edvardom Snoudenom i Džonom Kjuzakom.
Za Bog malih stvari, zadivljujuću porodičnu sagu inspirisanu njenim porodičnim djetinjstvom, Roj je dobila Bukerovu nagradu 1997. godine i ona je već u 25. godini postala globalno popularna.
Ova, sada 62-godišnja autorka, polarizujuća je ličnost u Indiji.
Obožavaoci je vide kao vodeći glas za liberalne vrijednosti i zagovornicu prava marginalizovanih.
Kritičari su, međutim, spaljivali njene slike, prekidali događaje na kojima je bila učesnica, a ona se suočila sa optužbama za pobunu i prezir.
Zbog učešća u protestima, provela je 24 sata u pritvoru.
Od njenih komentara 2010. godine, u Indiji su se desile značajne promjene.
Modijeva vlada je 2019. godine ukinula poluautonomni status Kašmira, podijelivši region i ograničivši njegovu političku autonomiju, stavljajući ga pod direktnu federalnu kontrolu.
Mnogi smatraju i da je sloboda izražavanja takođe ograničena: od 2014. Indija je pala sa 150. na 161. mjesto od 180 zemalja na listi organizacije Reporteri bez granica.
Roj je odbila da komentariše najnovije informacije da bi mogla da bude krivično gonjena zbog komentara od prije 14 godina.
Nije jasno je da li je policija istražila navode i da li ima dokaze protiv nje i ostalih optuženih.
Dvije osobe navedene u prvobitnoj tužbi su preminule.
Jedno je sigurno – ako se jedna od najslavnijih indijskih književnica suoči sa zatvorom prema rigoroznom antiterorističkom zakonu, to će izazvati globalnu osudu i gnjev.
Izvor: Sutik Bisvaš/BBC
