Crna Gora danas obilježava 18. godišnjicu od kada je, nakon referenduma 21. maja 2006. godine, proglasila nezavisnost.
Od tada do danas naše društvo je prošlo i prolazi kroz razne faze. Najviše njih Crna Gora je, za razliku od većeg dijela evropskih država, prošla za vrijeme vladavine jednog režima i jedne, za 30 godina nesmjenljive, partije.
Ipak, danas je situacija umnogome drugačija. Tog mišljenja je i naša sagovornica, mr Radinka Ćinćur, nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore.
Ona smatra da je Crna Gora, u proteklih 18 godina, umnogome napredovala jer je to, kako kaže, prirodno iz razloga što je, na različitim poljima, napredovao i svijet čiji smo mi dio.
No, da li smo i koliko danas kao država i društvo istinski nezavisni, te koji su preduslovi da to budemo tema je koju ćemo, najvjerovatnije tek u narednom periodu, moći realnije da sagledamo.
PRESS: Kako vi ocenjujete trenutni stepen nezavisnosti Crne Gore? Koliko je naša država danas, nakon 18 godina od obnove nezavisnosti, zaista suverena?
Prije svega želim da pozdravim sve čitaoce vašeg portala i sve građane i građanke Crne Gore i da im poželim srećan Dan nezavisnosti.
Crna Gora je napredovala u mnogim oblastima u proteklih 18 godina i to je prirodno: napredovao je svijet čiji smo mi dio, na ekonomskom, na kibernetičkom polju, imamo pristojnije plate, možemo uzeti kredit kako bismo obezbijedili stan, kupili auto, školovali djecu… Da li je to dovoljno? Sigurno nije, mi i dalje imamo trećinu stanovništva na ivici siromaštva, imamo djecu na ivici siromaštva. Samom tom čijenicom ugroženo je njihovo pravo na bezbrižno djetinjstvo i na školovanje, što je uslov napretka jedne države.
Da li smo napredovali na polju ljudskih prava, nadam se da jesmo, u smislu da se više pažnje posvećuje kršenju tih prava, više to problematizujemo, slobodniji smo, nadam se i svjesniji svojih prava, ali i odgovornosti. Ali pred nama je veliki posao na tom polju. Evropska unija treba da bude naš cilj upravo zbog toga da bismo postigli standard njenih građana u vladavini prava, u jednakosti, u dostupnosti najboljeg obrazovanja za svu djecu, a ne samo za one koji to mogu platiti.
Suvereni smo onoliko koliko smo ekonomski suvereni, koliko naši univerziteti proizvode najbolje kadrove koji su, prije svega, nama potrebni, a onda i konkurentni na globalnom tržištu. Bojim se da još nijesmo dostigli taj stepen suverenosti, naših univerziteta još nema na prestižnim svjetskim listama najboljih univerziteta, mi smo zavisni od inostranih ulaganja, od cijene novca na svjetskom tržištu. Sve to podriva suvereno donošenje odluka, moramo stalno imati na umu šta je najbolje za naše građane, ako hoćemo da budemo odgovorna vlast.
Mislim da samo ekonomski jake zemlje mogu biti istinski suverene, jer su sposobne da snose posljedice svojih odluka, čak i kad se ne slažu s globalnom politikom. Mala zemlje nemaju taj luksuz da prkose velikim geopolitičkim odlukama, ako hoće da budu odgovorne prema svojim građanima. Naravno, ne mislim da po svaku cijenu moraju kolonijalno razmišljati, ali moraju tražiti neki srednji put.
PRESS: Koliko su crnogorske institucije danas, nakon svih promjena od 30. avgusta 2020. godine, nezavisne i oslobođene raznih uticaja, posebno u kontekstu međunarodne politike – koju odlikuje sve više bezbjednosnih izazova, ali i kriminala koji je, za tri decenije vladavine jednog režima, pustio “pipke” u gotovo svim sferama – u donošenju odluka vitalnih za društvo i državu?
Naše institucije, nažalost, većina građana ne doživljava kao slobodne. Politički uticaj je još odlučujući, samo su jedni moćnici zamijenjeni drugima. Ako pogledamo naše zakone, oni su u većini slučajeva usklađeni s evropskom praksom, ili sada ubrzano radimo na tom usklađivanju. Ali je kod nas problem u sprovođenju zakona, mi smo majstori u pronalaženju tzv. zakonskih rupa koje nam omogućavaju da zaobiđemo zakon. To rade pojedinci, najčešće oni koji se nalaze na odgovornim pozicijama, najčešće uz blagoslov svojih partijskih ili koalicionih istomišljenika, pod izgovorom, mi smo 30 godina bili ugroženi, pa je sad došlo naše vrijeme. To je skanadalozno i ne možemo govoriti o nezavisnosti i profesionalnosti institucija dok se takve pojave tolerišu, ili još gore, takve su pojave pravilo: ti ljudi najčešće misle da tako treba, da oni pravično rade.
Ovo je jedna vrsta uticaja na institucije, koja nam neće donijeti dobro, a druga je još uvijek opiplijv uticaj neformalnih grupa, često kriminalnih, koje i dalje djeluju u raznim sferama od udruživanja radi korupcije i nedozvoljenog uticaja moći, do raznih nepotističkih grupa koje su zatvorene i kobne po slobodu i profesionalnost institucija. To svakodnevno vidimo u sudstvu, u zdravstvu, u državnoj upravi. To, naravno, ometa rad inspekcijskih organa, mi ne možemo govoriti o profesionalnosti tih institucija. Ali mislim da stvaramo pretpostavke da se to mijenja, samim kompletiranjem tužilačkih i sudskih institucija realno je očekivati transparentniji rad svih institucija. Ovaj saziv Skupštine je obezbijedio usvajanje mnogih zakona koji su dugo čekali da bismo odblokirali put ka Evropskoj uniji.
PRESS: U čemu vidite najviše izazova za očuvanje nezavisnosti Crne Gore?
Postoji mnogo faktora koji utiču na našu spoljnu tj. globalnu nezavisnost i na nezavisnost naših institucija. Prvo, apliciranjem za članstvo u EU i ispunjavanjem kriterijuma kako bismo postali sljedeća punopravna članica mi dobrovoljno i svjesno prenosimo dio svog suvereniteta na zajedničku politiku EU. To je normalno jer, iako formalno svaka članica ima pravo na suvereno donošenje nekih krucijalnih odluka, svaka od njih je dio jedne zajedničke unutrašnje i spoljne politike EU u kojoj su kompromisi nužni. Ako naši građani, sa skoro 80%, kao najvažniji prioritet naše spoljne politike vide članstvo u EU, onda je to obaveza vlasti i institucija da sve urade da svoju politiku usklade s politikom EU.
Da bismo to ispunili naše institucije moraju biti oslobođene uticaja neformalnih izvora moći o kojima sam već govorila, moraju biti osposobljene za beskompromisno poštovanje zakona. Ja se nadam da institucije na čijem su čelu profesionalci to već postižu, kao što je npr. naše tužilaštvo, ali očekujem profesionalno jačanje prije svega sudskih organa vlasti, zatim obrazovnh institucija, prije svega mislim na državni univerzitet koji mora postati akademski izvor moći koja će usmjeravati naše društvo, što još uvijek nije.
Sa poštovanjem zakona, poštovaće se više i ljudska prava, zatvaraće se putevi korupcije i nepotizma koji su kancer crnogorskog društva. Koji su putevi za sve ovo? Veća transparentnost u donošenju odluka, jasno propisani kriterijumi za zapošljavanje na svim nivoima, jasni kriterijumi za izbor rukovodećeg kadra i odgovornost svih za (ne)sprovođenje odluka. Kad kao društvo postavimo jasne vrijednosne kriterijume na svim nivoima, od upisa u škole, do izbora najodgovornijih ljudi na najvećim pozicijama, vidjećemo rezultate. Treba da vidimo kako su to uradile zemlje kao što je npr. Estonija koja je od jednog socrealističnog društva, sličnog nama, došla za 30 godina do razvijene evropske zemlje, a mi, nažalost, žalimo još uvijek za socrealističkom socijalnom pravdom jugoslovenskog društva.
Ako u ovome uspijemo – uspjećemo i ekonomski, mi imamo i energetske i svake druge resurse koji su potrebni svijetu, treba samo da ih pravično koristimo i čuvamo za našu djecu, kao što to npr. radi Norveška.
PRESS: Na čemu sve prioritetno treba raditi kako bi se, dodatno, učvrstilo i ojačalo naše društvo, institucije, a samim tim i država?
Treba istinski, iskreno raditi na dosljednom sprovođenju zakona, na transparentnosti svih odluka, treba postići društveni konsenzus o neophodnosti promjena u obrazovanju, o neophodnosti dosljednog suočavanja sa svim manjkavostima našeg obrazovnog sistema, o položaju prosvjetnih radnika, koji ne podrazumijeva samo povećanja plata, nego kompletnu brigu o položaju ove profesije, od brige da se podstaknu najbolji da upisuju pedagoške fakultete, do jasnih kriterijuma za zapošljavanje. Treba, konačno, da djeca budu u centru svih dešavanja i u školi, i u društvu, ali ne tako što ćemo im sve dozvoljavati, nego tako što ćemo se njima baviti, usmjeravati ih na prave uzore. Ja priželjkujem društvo gdje će djeca biti udaljena od neodgovornih roditelja koji ih zapostavljaju, ali da bi se to desilo mi moramo imati jake institucije kojima će najveća briga biti dobrobit djeteta. To sada nemamo, mnogo djece je zapostavljeno, nemaju kome da se obrate. Kad shvatimo da nam je briga o mladima prioritet, kad shvatimo da nam je znanje i rad na prvom mjestu, sve ćemo lakše završiti, biće nam bolje.
PRESS: Gdje vi vidite Crnu Goru 21. maja 2025. godine?
Stvari se mijenjaju, mislim da smo na nekim poljima bolji danas nego što smo bili prije 5 ili 10 godina, ali ne vidim da će se mnogo promijeniti tako brzo, nažalost više se priča o uspjehu nego što taj uspjeh građani vide. Očekujem da svi realno sagledamo situaciju u društvu i da počnemo da rješavamo probleme, da osmislimo strategije za ozdravljenje od korupcije i nepotizma i da počnemo da ih se držimo. Vidjećemo koliko je to realno.
PRESS: Vaša poruka čitaocima portala PRESS za Dan nezavisnosti Crne Gore.
Poštovani građani, Crna Gora je samo naša, potrebno je da učinimo sve da u njoj srećnije i bogatije živimo. Ne smijemo da je predamo u ruke onima kojima su lični interesi ispred opštih, koji često nijesu dorasli vremenu u kojem se nalazimo. Više puta smo pokazali da smo sposobni da kaznimo one koji su nesposobni i neodgovorni i potrebno je da to radimo konstantno, da dokažemo da smo zrelo društvo koje je spremno da bira najbolje, najpoštenije i najsposobnije. Srećan vam Dan nezavisnosti, dan kad smo odlučili da svoju sudbinu uzmemo u svoje ruke.
Razgovor vodio: Milovan Marković
