Istorijski institut Crne Gore sinoć je upriličio jednodnevni naučni skup posvećen Njegošu „Petar II Petrović Njegoš – vladar, pjesnik, vladika i filozof”.
Prema riječima direktora Instituta, dr Radenka Šćekića, riječ je o petom naučnom skupu koji je ta ustanova organizovala ove godine što je čini jednom od najaktivnijih jedinica Univerziteta Crne Gore po tom pitanju.
Uvodno izlaganje imala je prof. dr Sonja Tomović Šundić koja je govorila o Njegoševom shvatanju čovjeka kao umnog bića.
-Kroz um i umnost Njegoš je iskazao ono najdublje u čovjeku. Um je kod Njegoša povezan sa čovjekom, sa estetikom i temeljni je koncept religije, um je vrhovna sila u čovjeku, besmrtna i neuništiva. Umnost je kod Njegoša načelo koje uređuje kosmos. Bezumna haotična sila pokušava da poremeti ravnotežu, a Njegoš je onaj duh koji se usudio da pojmi tajnu čovjeka – kazala je, između ostalog, prof. dr Sonja Tomović Šundić.
Prof. dr Drago Perović je govorio o istorijskoj stvarnosti i misli.
-Iako Njegoš, kao i Platon, piše, on piše tako što zapisuje usmenost i njenu istorijsku vertikalusmisla koji gospodari činjenicama na koje se naslanja. Na žalost, još u Vladičino doba nastupila je pozitivistička tiranija činjenica nad smislom. I tek u istoriografiji od 90.-tih godina XX vijeka činjenice konačno gube bitku sa smislom, pa makar on bio plod radikalnih ničeanskih intepretacija – smatra prof. dr Drago Perović.
Dr Radenko Šćekić je govorio o političko-medijskim zloupotrebama lika i djela Njegoša.
-Svjedoci smo da se sve češće uz ime ovog velikana javljaju i grubi atributi, a njegova djela postaju predmet brojnih predrasuda i stereotipa – smatra Šćekić.
Mr Božidar Denda govorio je o eshatološkom potencijalu Njegoševog metafizičkog koncepta nade, dok je dr Jelena Gazdić govorila na temu „Odnos Petra II Petrovića Njegoša prema reformi Vuka Karadžića”.
O Njegošu kao državotvorcu govorio je mr Matija Stojanović, dok se Rusijom u Njegoševim djelima pozabavio mr Ljubomir Popović.
Dr Jelisaveta Blagojević Miljanić izlagala je na temu „Determinantne i pavci iseljavanja stanovništva za vrijeme Petra II Petrovića Njegoša”, a mr Aleksandar Ćuković je izlagao na temu „Miro Vuksanović o matrici savremenih tumačenja Njegoša u kontekstu politike i ideologije”.
Dr Radmila Radonjić Radulović je govorila o Njegoševom jeziku kao spoju tradicije, filozofije i narodnog govora, dok se mr Marijana Zečević bavila Njegošem izmežu a priori i empirijske filozofije.
„Dva Njegoševa jubileja iz 1913. i 1947. godine na stranicama štampe” bila je tema mr Filipa Vučetića, dok je Petar Radosavović govorio o Njegoševom radu na razbijanju plemeske organizacije.
