Poslije skoro pet nedjelja, i tužilaštvo i odbrana su završili sa izlaganjem na istorijskom suđenju Donaldu Trampu zbog „isplate za ćutanje”.
Trideset četiri tačke optužnice, 12 porotnika, jedan često razdraženi sudija i parada svjedoka.
Sa završnim riječima će se krenuti u utorak, a potom će početi zasjedanje porote.
Nakon toga, niko nema predstavu kada će se porota vratiti i šta će odlučiti.
Ali ako bude proglašen krivim makar i po jednoj tački optužnice – što je samo jedan od mogućih ishoda – Tramp će postati prvi bivši predsjednik sa krivičnom presudom i prvi kandidat velike partije koji se kandiduje za Bijelu kuću kao osuđeni kriminalac.
Evo nekoliko važnih pitanja za razmatranje ako bude proglašen krivim.
Šta će se dešavati ako bude proglašen krivim?
Tramp se nalazio na slobodi uz kauciju tokom čitavog trajanja suđenja.
Ako bude proglašen krivim, vjerovatno će i dalje moći da napusti sudnicu kao slobodan čovjek sve dok sudija Huan Merčan ne zakaže ročište za izricanje presude.
Sudija mora da uzme u razmatranje nekoliko faktora prilikom izricanja presude, među kojima su Trampove godine (77), činjenica da ranije nije bio osuđivan i vjerovatno njegova kršenja sudske zabrane odavanja informacija.
Presuda bi mogla da podrazumijeva novčanu kaznu, uslovnu kaznu ili čak možda i zatvorsku kaznu.
Tramp će se gotovo sigurno žaliti na presudu ako bude proglašen krivim, što je proces koji bi mogao da potraje mjesecima ili čak možda i duže.
Njegov pravni tim će se potom suočiti sa Apelacionim odeljenjem na Menhetnu a vjerovatno i Apelacionim sudom.
Sve ovo znači da je malo vjerovatno da će Tramp napustiti sudnicu sa lisicama na rukama, a očekuje se da će ostati na slobodi uz kauciju i dok bude trajao njegov žalbeni postupak.
Šta bi mogao da bude osnov za žalbu?
Dokazi zvijezde filmova za odrasle Stormi Danijels, čiji se navodni seksualni odnos sa Trampom nalazi u samom središtu ovog slučaja, mogao bi da bude jedan od razloga.
„Nivo detalja koje je iznijela Danijels nije stvarno bio neophodan za pričanje ove priče”, kaže Ana Kominski, profesorka sa Njujorškog pravnog fakulteta.
„S jedne strane, njeni detalji je čine kredibilnim svjedokom, a kao tužilac, vi želite da pružite dovoljno detalja da porota povjeruje u ono što ona ima da kaže. S druge strane, postoji granica, gdje bi to moglo da postane irelevantno i puno predrasuda.”
Trampov pravni tim je dvaput tražio poništenje sudskog procesa tokom svjedočenja Stormi Danijels, što je sudija oba puta odbio.
Da li bi Tramp mogao da završi u zatvoru?
Moguće je, mada izuzetno malo vjerovatno, da Tramp završi iza rešetaka u slučaju da bude proglašen krivim.
Trideset četiri tačke optužnice su sve za prestupe klase E u Njujorku, što je najniži stepen u ovoj državi.
Svaka optužnica nosi maksimalnu zaprijećenu kaznu od četiri godine zatvora.
Postoji nekoliko razloga zašto bi sudija Merčan mogao da se odluči za nižu kaznu, među njima i Trampove godine, činjenica da ranije nije bio osuđivan, kao i da se optužnica odnosi na nenasilan zločin.
Takođe je moguće da će sudija uzeti u obzir prirodu slučaja koji nema presedan, možda odabravši da izbjegne da strpa bivšeg predsjednika i aktuelnog predsjedničkog kandidata iza rešetaka.
A tu je i pitanje praktičnosti.
Tramp, kao i svi bivši predsjednici, ima pravo na doživotnu zaštitu Tajne službe.
To znači da bi neki agenti morali da ga štite i u zatvoru.
A čak i kad bi se to desilo, vjerovatno bi bilo izuzetno teško voditi zatvorski sistem sa bivšim predsjednikom kao jednim od zatvorenika u njemu.
Bio bi to ogroman rizik po sigurnost i skupo bi koštalo da on ostane bezbjedan.
„Zatvorskim sistemima su najvažnije dvije stvari: bezbjednost ustanove i smanjenje troškova”, kaže Džastin Paperni, direktor zatvorske konsultantske firme Vajt kolar advajs.
Sa Trampom bi se to „pretvorilo u cirkusku predstavu… a nijedan upravnik to ne bi dozvolio”, kaže on.
Da li bi i dalje mogao da se kandiduje za predsjednika?
Da.
Američki Ustav postavlja relativno malo uslova pred predsjedničke kandidate: moraju da imaju najmanje 35 godina, da su „rođeni” američki državljani i da su živjeli u SAD najmanje 14 godina.
Ne postoje pravila koja sprečavaju učešće u izbornoj trci za kandidate sa krivičnim dosijeima.
Ali ako bude osuđen, to bi i dalje moglo da utiče na novembarske predsjedničke izbore.
Anketa Blumberga i Morning konsalta sa početka godine pokazala je da bi 53 odsto glasača u ključnim „kolebljivim” saveznim državama odbilo da glasa za republikanca koji je osuđivan.
Druga anketa, sa Univerziteta Kvinipiak iz ovog mjeseca, pokazala je da bi šest odsto Trampovih glasača bilo manje sklono da glasa za njega – što je od ogromnog značaja u jednoj tako tijesnoj trci.
Može li on da pomiluje samog sebe?
Ne.
Predsjednik može da pomiluje samo one koji su počinili federalne prekršaje.
Slučaj o isplati za ćutanje u Njujorku pitanje je savezne države, što znači da je izvan Trampovog domašaja ako ponovo postane predsednik.
Isto važi za Trampov slučaj u Džordžiji, gde je optužen za kriminalnu zaveru da obori vlastiti tesni poraz od predsednika Džoa Bajdena u ovoj saveznoj državi tokom predsjedničkih izbora 2020. godine.
Taj slučaj je trenutno zatrpan žalbama.
Moć pomilovanja nije jasna u Trampova dva federalna slučaja – jednom koji se tiče navodnog neovlašćenog rukovanja povjerljivim dokumentima, a drugi koji se tiče zavjere da obori rezultate izbora iz 2020. godine.
U prvom, sudija sa Floride kog je imenovao Tramp odložio je suđenje na neodređeno, rekavši da bi zakazivanje ročišta prije rješavanja pitanja u vezi sa dokazima bilo „nesmotreno”.
Drugi tekući federalni slučaj takođe je odložen dok se ne riješi Trampova žalba.
Malo je vjerovatno da će se ijedan od ovih slučajeva održati prije novembarskih izbora, ali čak i kad bi se to desilo, stručnjaci za ustavno pravo ne mogu da se slože oko toga da li predsjednička ovlašćenja za pomilovanje obuhvataju njega samog.
Tramp bi mogao da bude prvi koji će to probati.
Izvor: BBC News
