Skupštinski Ustavni odbor razmatraće na sjednici u četvrtak inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o predsjedniku Crne Gore.
Inicijative su Ustavnom sudu podnijeli savjetnik predsjednika države za ustavni sistem i pravna pitanja Boris Bastijančić i NVO Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ustavni sud je 24. marta donio odluku o prioritetnom razmatranju tih inicijativa, a Skupštini je zahtjev za izjašnjenje uputio uoči prvog kruga predsjedničkih izbora 19. marta. Prema Zakonu o Ustavnom sudu, rok za to je 30 dana.
Iz kabineta predsjednice Skupštine Danijele Đurović “Vijestima” je ranije dogovoreno da je Poslovnikom Skupštine određeno da je za razmatranje akata ovog tipa nadležan Ustavni odbor.
“Navedeni zahtjev je trenutno u postupku pred pomenutim odborom”, kazali su.
Izmjene Zakona o predsjedniku usvojila je postavgustovska parlamentrana većina u decembru 2022. Cilj izmjena je stvaranje uslova da Skupština predloži mandatara ako to ne učini predsjednik države, što se desilo u slučaju Miodraga Lekića (Demos). Iako je Venecijanska komisija ocijenila da izmjene Zakona nijesu usklađene sa Ustavom, on je ipak usvojen, ali je pokušaj da Lekić formira vladu propao.
U inicijativi Bastijančića, koju su “Vijesti” dobile iz kabineta predsjednika na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, navodi se da su izmjene Zakona udžbenički primjer “zakonskog neprava”’, nastao spletom najizazovnijih pravno-političkih okolnosti”. Naveo da se “pravnim aktom niže pravne snage derogira Ustav, najviši pisani, formalni pravni akt države”.
Dio pravnika koji su se javno oglašavali ovim povodom spore ustavnost zakona, kao i, prema informacijama “Vijesti”, znatan broj sudija Ustavnog suda.
Izvor: Vijesti
