Rezultat predsjedničkih izbora u Rumuniji iznenadio je medije i istraživače javnog mnjenja, a izbor predsjednika će najvjerovatnije biti odlučen u drugom krugu i to između desničarskog tvrdolinijaša Kalina Đeorđeskua i socijaldemokrate Marčela Čiolakua.
Prema navodima Centralne izborne komisije, Đeorđesku je dobio oko 22 odsto glasova, dok je Čiolaku osvojio oko 20 odsto. Međutim, prebrojana je tek polovina glasova Rumuna iz dijaspore. Konačni rezultati se očekuje tokom dana.
Medij su ga ignorisali
Rezultat je za mnoge više nego iznenađujući. Ankete nijesu predviđale da će desničarski političar Đeorđesku uopšte ući u drugi krug izbora. On je poznat po izrazito religioznim i nacionalističkim stavovima. Protiv njega je 2022. pokrenut krivični postupak zbog veličanja odgovornih za holokaust. Zastupa proruske stavove i kritički se izjašnjava o članstvu Rumunije u NATO.
Iako su ga njegovi politički protivnici i tradicionalni mediji uglavnom ignorisali, Đeorđesku je ostvario veliki uspjeh na društvenoj mreži TikTok.
Komentatori u Bukureštu u nedjelju uveče istakli su da tradicionalni mediji i etablirani političari snose odgovornost što nisu dovoljno obraćali pažnju na njegovu političku propagandu na društvenim mrežama. Ni istraživači javnog mnjenja nisu predvidjeli njegov uspjeh, a čak ni izlazne ankete tokom izborne večeri nijesu nagovijestile ovakav rezultat.
„Više ne na koljenima“
Tokom izborne večeri, Đeorđesku je na konferenciji za štampu prenošenoj putem Fejsbuka izjavio da se rumunski narod „osvijestio“ i pokazao volju da „više ne bude na koljenima, pod invazijom, ponižen“. Prema njegovim riječima, razlog za ovakvo glasanje je ekonomska nesigurnost.
„Sinoć je rumunski narod uzviknuo ‘mir’“, dodao je Đeorđesku, aludirajući na ruski rat protiv susjedne Ukrajine.
Rumunija, koja se nalazi na krajnjem istoku Evropske unije, ima oko 19 miliona stanovnika i važi za jednu od najsiromašnijih zemalja Evrope. Na sjeveru se graniči sa Ukrajinom, koja se već skoro tri godine brani od ruske invazije.
Ako Đeorđesku pobijedi u drugom krugu izbora 8. decembra, to bi moglo da promijeni rumunsku spoljnu politiku, koja je do sada bila strogo usklađena sa EU i NATO.
U Rumuniji predsjednik odlučuje o spoljnoj i odbrambenoj politici i ima kontrolu nad obavještajnim službama. Njegova ovlašćenja su veća nego ovlašćenja njemačkog predsjednika, ali manja nego ona koja ima predsjednik Francuske.
Značajan duel
Kandidat Đorđe Simon, koji je ispao iz trke za predsjednika osvojivši 14 procenata glasova, najavio je da će u drugom krugu podržati Đeorđeskua. Simon je član desničarske ekstremističke parlamentarne stranke AUR.
Treće mjesto zauzela je Elena Laskoni, kandidatkinja konzervativno-liberalne Reformističke partije, sa nešto manje od 19 procenata glasova. Ona se do sada nije javno izjasnila ni za jednog od preostalih kandidata.
Za Rumuniju ova situacija nije potpuno nova: na predsjedničkim izborima 2000. dogodila se slična situacija. Tada su se u drugom krugu suprotstavili socijaldemokrata Jon Ilijesku i desničarski ekstremista Korneliju Vadim Tudor. Demokratske stranke su tada udružile snage, a uz značajnu podršku evropskih saveznika, uspjele su da spriječe dolazak ekstremiste na najvišu državnu funkciju.
Izvor: DW/N1
