Japan ima dugogodišnju kulturu prekomjernog rada, gdje zaposleni često rade pod velikim pritiskom, a poslodavci nude loše radne uslove.
Kako bi se borila protiv tih problema, vlada je počela da objavljuje spisak neetičnih poslodavaca kako bi upozorila tražioce posla na moguće opasnosti i smanjila njihovu sposobnost zapošljavanja, piše Večernji list.
Navikli da rade previše
Juki Vatanabe nekada je provodila 12 sati svaki dan radeći u kancelariji. I to se smatra kratkim radnim danom. Tipičan radni dan od devet do 21 je minimalni standard. “Najkasnije bih odlazila u 23 sata”, rekla je 24-godišnjakinja koja je radila za neke od najvećih japanskih telekomunikacionih i e-platnih firmi.
Zbog izrazito visokih zahtjeva na poslu, Juki Vatanabe – koja je koristila pseudonim u razgovoru s CNN-om iz straha da ne ugrozi svoje buduće poslove – počela je da ima ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući drhtanje nogu i probavne smetnje. Iako je znala da mora dati otkaz, to je bilo otežano poznatom japanskom radnom kulturom koja favorizuje autoritarne odnose. U Japanu je traženje da se napusti posao na vrijeme ili uzimanje slobodnog vremena već samo po sebi teško, a davanje otkaza često se doživljava kao velika uvreda u zemlji gdje radnici tradicionalno ostaju kod jednog poslodavca decenijama, pa čak i cio život.
U najekstremnijim slučajevima, namrgođeni šefovi cijepaju pisma o otkazu i uznemiruju zaposlene kako bi ih prisilili da ostanu. Vatanabe nije bila zadovoljna na prethodnom poslu, rekavši da je njen bivši nadređeni često ignorisao, zbog čega se osjećala loše. No, nije se usudila dati otkaz. “Nisam željela da moj bivši poslodavac odbije moj otkaz i natjera me da radim duže”, rekla je Vatanabe CNN-u u nedavnom intervjuu.
Nastao novi biznis
No pronašla je način da okonča pat-poziciju. Okrenula se Momuri, agenciji za otkaze koja pomaže sramežljivim zaposlenima da napuste zastrašujuće šefove. Za cijenu luksuzne večere, mnogi japanski radnici angažuju ove posredničke firme kako bi im pomogle da daju otkaz bez stresa. Industrija koja pomaže ljudima da daju otkaze postojala je i prije pandemije, ali je njena popularnost znatno porasla nakon što su se mnogi radnici počeli suočavati s izazovima rada od kuće. Stručnjaci za ljudske resurse ističu da su čak i najodaniji japanski radnici počeli da preispituju svoje karijere.
Iako ne postoji zvanični podatak o broju agencija koje se bave ovim uslugama, oni koji ih vode svjedoče o velikom povećanju potražnje. Šiori Kavamata, operativna menadžerka agencije Momuri, rekla je da su u posljednjih godinu dana primili do 11.000 upita od klijenata.
Agencija Momuri, koja se nalazi u jednoj od najprometnijih poslovnih četvrti Tokija, osnovana je 2022. godine, a naziv “Momuri” znači “ne mogu više ovo da radim” na japanskom jeziku. Ova agencija nudi usluge po cijeni od 22.000 jena (oko 150 dolara), ili 12.000 jena za one s nepunim radnim vremenom. Pomažu zaposlenima da napišu i predaju otkaze, pregovaraju s poslodavcima i daju preporuke za advokate u slučaju pravnih sporova.
Kavamata je opisala situaciju u kojoj neki klijenti dođu u agenciju nakon što su pokušali da predaju otkaz nekoliko puta, ali im poslodavci i dalje otežavaju odlazak, što je primjer duboko ukorijenjene deferentne radne kulture u Japanu. “Ponekad primamo pozive od ljudi koji plaču, pitajući nas mogu li da napuste posao zbog ovog ili onog razloga. Kažemo im da je u redu i da je napuštanje posla radno pravo”, dodala je Kavamata.
Šef ga odveo u hram
Neki radnici u Japanu suočavaju se s velikim poteškoćama kad pokušavaju dati otkaz. Na primjer, neki šefovi uzrujavaju radnike tako što dolaze do njihovih stanova i neprekidno im zvone na vrata, odbijajući da odu. Za jednog radnika, pokušaj davanja otkaza poprimio je nevjerovatan obrt kad ga je šef odveo u hram u Kjotu, smatrajući ga “prokletim” zbog odlaska s posla.
Šiori Kavamata iz agencije Momuri napominje da se većina njihovih klijenata javlja iz malih i srednjih preduzeća, pri čemu su radnici u prehrambenoj industriji posebno pogođeni, nakon onih u zdravstvenoj i socijalnoj službi. Japan ima dugogodišnju kulturu prekomjernog rada, gdje zaposleni često rade pod velikim pritiskom, a poslodavci nude loše radne uslove. Kako bi se borila protiv tih problema, vlada je počela da objavljuje spisak neetičnih poslodavaca kako bi upozorila tražioce posla na moguće opasnosti i smanjila njihovu sposobnost zapošljavanja.
Profesor Hiroši Ono s Poslovne škole Hitocubaši u Tokiju rekao je da su radni uslovi u tim firmama s “crnih listi” toliko loši da zaposleni često nemaju psihološku sigurnost i osjećaju prijetnje. Više od 370 firmi je stavljeno na crnu listu širom zemlje otkako je lista objavljena 2017. godine.
Stres na poslu u Japanu ima ozbiljne posljedice, što se ogleda u fenomenu poznatom kao “karoši” ili “smrt zbog prekomjernog rada”. Ovaj fenomen pokazuje kako dugotrajno izlaganje stresu može biti fatalno. Prema podacima Ministarstva zdravstva, rada i socijalne pomoći, broj osoba koje su umrle od stanja mozga i srca zbog prekomjernog rada smanjio se na 54 u 2022. godini, što je značajan pad u odnosu na 160 smrtnih slučajeva prije dvadeset godina. Ipak, broj osoba koje traže naknadu zbog mentalnog stresa na poslu znatno je porastao, s 2.683 prijava u poređenju s 341 prije istog perioda.
Strašne priče
Na primjer, 31-godišnja politička novinarka iz nacionalne televizije NHK preminula je 2017. godine od srčanog udara izazvanog dugim radnim satima, uključujući 159 sati prekovremenog rada u mjesecu prije smrti. Pet godina kasnije 26-godišnji ljekar iz bolnice u Kobeu počinio je samoubistvo nakon što je radio više od 200 sati prekovremenog rada u jednom mjesecu. Hisakazu Kato, profesor ekonomije na Univerzitetu Meidži u Tokiju, rekao je da zemlja ima zakone o radu koji štite radnike i osiguravaju da su slobodni da daju otkaz. “Ali, ponekad atmosfera na radnom mjestu otežava izgovaranje toga”, rekao je.
Zašto su ove agencije za otkaze nastale tek u posljednjim godinama? Stručnjaci kažu da je to zbog promjene pristupa mladih prema radu. “Kada jedna strana nije zadovoljna, mogli biste završiti u razvodu. No, kao kod razvoda, niko nije 100% kriv, zar ne?” rekao je Ono s Hitocubaši univerziteta. Dok se zemlja suočava s nestašicom radne snage uzrokovanom starijim stanovništvom i opadajućim natalitetom, mladi ljudi sada imaju veći uticaj na tržište od svojih prethodnika. Mnogi od njih više ne prihvataju razmišljanje starijih generacija da treba raditi sve što se kaže, bez obzira na prirodu posla, rekao je Ono, dodajući da, kada dođe do nesklada očekivanja, neće se ustručavati dati otkaz.
No, to ne znači da žele da uđu u kancelariju svog šefa i daju otkaz u velikom stilu, već će radije prepustiti nekome da to obavi umjesto njih. “Mislim da su mlađi ljudi danas manje konfrontativni”, rekao je stručnjak, primjećujući da su mnogi bili lišeni društvenih interakcija na poslu zbog kovida. Kao rezultat toga, mladi radnici radije daju otkaz bez direktnog kontakta sa svojim šefovima. No Ono je sugerisao da je uvijek dobro imati razgovor i ne spaliti mostove s poslodavcima, pa bi preporučio da se ne koriste takve usluge.
Kavamata iz Momurija djelimično se složila. “Iskreno mislimo da bi naša usluga agencije za otkaze trebalo da nestane iz društva i nadamo se tome. Mislim da je najbolje da ljudi mogu sami da kažu svojim šefovima, ali s obzirom na strašne priče naših klijenata, ne mislim da će naš posao nestati uskoro”, rekla je. Za sada, Momuri nudi 50% popusta za one koji traže njihovu uslugu za drugi otkaz.
Izvor: Večernji list
